Simpozij o Luki Iliću Oriovčaninu

U Novskoj, gradu njegova šestogodišnjeg župnikovanja, obilježena je 140. obljetnica njegove smrti znanstvenim simpozijem pod naslovom Kulturološki, sociološki, politički i religijski učinci djelovanja Luke Ilića Oriovčanina na Novsku i Zapadnu Slavoniju. Simpozij je održan 15. listopada u organizaciji Novljanskog akademskog društva, Grada Novske i OMH u Novskoj, pod pokroviteljstvom HAZU-a – Razred društvenih znanosti i supokroviteljstvom Matice hrvatske. Ilićev etnografski rad počinje u ljeto 1842. godine kada počinje bilježiti slavonske narodne običaje, poslovice i zagonetke. Njegove su Slavonske varoške pjesme u četiri sveska tiskane u Zagrebu od 1844. do 1847. Knjiga Narodni slavonski običaji tiskana je u Zagrebu kod Franje Suppana, 1846. Sadrži dva dijela – u prvom su opisani slavonski narodni običaji u raznim prigodama života, a u drugom dijelu su slavonski plesovi i igre te poslovice, zagonetke i pripovijetke. Za vrijeme Ilićeva župnikovanja u Novskoj, 1874. godine, izlazi njegovo najuspješnije djelo Lovorike Gradiškoga narodnoga graničarskog puka br. 8, tiskano u Zagrebu u tiskari Dragutina Albrechta. Knjiga je doživjela još dva izdanja, Zagreb (1913) i Nova Gradiška (1990).

Sa simpozija u Novskoj, u prvom redu slijeva: Josip Erpačić, Mira Marević, Enerika Bijač, prof. dr. Stipe Botica, gradonačelnik Novske Marin Piletić, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Sonja Marohnić-Horvat, dogradonačelnik Siniša Kesić, mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek, dr. sc. Agneza Szabo, Alojz Buljan i Franjo Horvat. Prof. dr. Mato Bartoluci u drugom redu lijcvo. (Foto Željko Gašparović Gašo)

U Novskoj će Ilić 1876. godine postati prvi povjerenik Matice hrvatske. Književni rad Oriovčaninov predstavljaju lirske pjesme ispjevane u mladosti a većim dijelom zabilježene u njegovom (šifriranom) Dnevniku, dok je jedan dio objavljen u Danici i Kolu te u njegovim Slavonskim varoškim pjesmama koje su u četiri sveska tiskane u Zagrebu od 1844. do 1847. godine. Stručni rad Luke Ilića Oriovčanina počinje 1845. godine objavom djela Barun Franjo Trenk i slavonski panduri (Tisak Franje Suppana, Zagreb, 1845). To je prvo Ilićevo historiografsko djelo. Napisao ga je 1843. Bila je to prva Trenkova biografija napisana na hrvatskom jeziku.

Nakon predavanja prof. dr. Stipe Botice u povodu 200. obljetnice rođenja Luke Ilića Oriovčanina u pastoralnom centru župe sv. Luke evanđelista u Novskoj, kada je odlučeno da se održi znanstveni simpozij o L. I. Oriovčaninu. Slijeva: Marin Piletić, gradonačelnik Novske, akademik Stjepan Damjanović, tadašnji predsjednik Matice hrvatske, prof. dr. Stipe Botica, tadašnji potpredsjednik Matice hrvatske i mr. sc. Alojz Buljan, predsjednik Ogranka MH u Novskoj. (foto Željko Sajko Saja)

Na simpoziju u Novskoj sedamnaest izlagača (od dvadeset prijavljenih) svojim prezentacijama ukazali su na nepravedno zapostavljenu Oriovčaninovu ulogu u hrvatskoj povijesti i kulturi te na njegovo plodno stvaralaštvo. Uglavnom je prezentirana obrada sačuvanog i dostupnog arhivskog gradiva (Hrvatski državni arhiv, Arheološki muzej, HAZU, Nacionalna i sveučilišna knjižnica). Govorili su: prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar o jeziku Narodnih slavonskih običaja s naglaskom na svatove i poklade, Enerika Bijač o Ilićevoj suradnji s ilircima, prof. dr. sc. Stipe Botica o Oriovčaninovom mjestu u povijesti hrvatske usmene i pučke književnosti, mr. sc. Alojz Buljan o Oriovčaninu kao nepravedno zanemarenom skupljaču narodnih zagonetaka, pitalica i poslovica i njegovom zagonetačkom nasljeđu između Oriovca i Novske, učitelj Josip Erpačić o Oriovčaninovim zavičajnim sljedbenicima i oponašateljima, mr. sc. Mijo Gašparović o slavonskom selu Oriovčaninova vremena, mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek o napjevima Ilićevih varoških pjesama, prof. Franjo Horvat o Novskoj i okolici u Ilićevim zapisima, mag. educ. Josip Jagodar o Ilićevim Lovorikama u spomen knjizi upravne općine Kobaš (1872-1909) i spomenici župe Slavonski Kobaš (1824-1958), mr. sc. Jelena Jurić o pokušaju implementacije narodnih običaja u tradicionalnu medicinu, prof. Marito Mihovil Letica o numizmatičkim prinosima L. I. Oriovčanina, Karolina Lukač i Irena Mikajević o nadnaravnim bićima u običajima, vjerovanjima i predajama 19. stoljeća s projekcijom na današnjicu, dr. sc. Jozo Marević o jeziku i domoljublju Oriovčaninovu, prof. dr. Hrvoje Potrebica o Oriovčaninovu arheološkom djelovanju, dr . sc. Agneza Szabo o Oriovčaninu kao članu hrvatskih središnjih preporodnih ustanova te novinarka Dunja Vanić o slavonskim graničarima u pjesmama koje su zapisali svećenik Luka Ilić Oriovčanin i učitelj Luka Lukić a naslov jedne (Da je meni do Verone doći) stavlja u naslov svoga izlaganja. U zaključcima simpozija istaknuto je i da je „slavonski puk – njegov svakodnevni život, pjesma, druženje i svatovanje – bio i ostao najprivlačnija točka Oriovčaninova istraživanja. On je ovjekovječio slavonsku narodnu pjesmu i folklor. Luka Ilić je naprosto oslužbenio bećarac, koji će se vječno vezati uz njegovo ime.

(Franjo Horvat i Alojz Buljan)

Spomen ploča Luki Iliću Oriovčaninu na župnom dvoru u Novskoj (skinuta radi restauracije)