U Gimnaziji Nova Gradiška održano predavanje Igora Marka Gligorića
JEZIK I MIGRACIJE-SINKRONIJSKI I DIJAKRONIJSKI O JEZIKU I IDENTITETU

Bogat program Odjela za jezikoslovlje Matice hrvatske osim u Zagrebu održao se 15. ožujka i u Novoj Gradiški, gdje je pročelnik Odjela Igor Marko Gligorić u organizaciji Ogranka MH u Novoj Gradiški pod vodstvom predsjednice Vjekoslave Bagarić održao za zainteresiranu javnost, profesore i učenike Gimnazije predavanje Jezik i migracije – sinkronijski i dijakronijski o jeziku i identitetu. Gostujućeg predavača primila je u ime Gimnazije ravnateljica Ljiljana Ptačnik te ga upoznala sa stoljetnom poviješću škole.Zanimljiv je podatak da je upravo iz te gimnazije u svijet književnosti kročio Miro Gavran, današnji predsjednik Matice hrvatske, što je upisano na spomen-ploči pokraj učionice u kojoj je pohađao nastavu. Nekadašnji je đak ravnateljici, učenicima i profesorima uputio srdačne pozdrave, ponosan na to što su se za obilježavanje Mjeseca hrvatskoga jezika oslonili na Maticu hrvatsku.

Igor Marko Gligorić učenicima je govorio o kreiranju spoznaje i doživljavanja svijeta jezikom. Prvotna je ideja, kada je određena tema predavanja, da će tu tezu potkrijepiti istraživanjem o percepciji migranata 2015. i 2016, no predavanje je dodatno aktualizirano s obzirom na sadašnji rat i dolazak izbjeglica iz Ukrajine. Objasnivši pojmove sinkronije, dijakronije, jezika i identiteta, polazno je pojasnio odnos između jezičnog i nejezičnog mišljenja, a potom je na primjerima medijskih navoda i novinskih naslova o izbjeglicama 2015, 2016. i 2017. pokazao kako je percepcija mijenjana od pozitivne, na početku njihova migriranja Hrvatskom, do izrazito negativne. Pritom je, naglasio je, većini ljudi koji nisu bili u doticaju s migrantima ono što su pisali mediji bilo jedini izvor spoznaje. Pozvao je učenike na kritičko promišljanje o medijskim tekstovima i na osvješćivanje onoga što se jezikom čini ovisno o načinu oblikovanja poruka. Kao što jezik djeluje na nas, i mi jezikom djelujemo na svijet.

Govorio je i o važnosti Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, kojom je obranjen hrvatski jezik i pokrenut preporod hrvatske kulture, naglasivši da se slično želi postići donošenjem Zakona o hrvatskom jeziku, koji je najavila Matica hrvatska, a koji bi hrvatskome jeziku priskrbio i status koji bi kao jedan od službenih jezika Europske Unije trebao imati. U kontekstu suodnosa jezika i identiteta osvrnuo se i na povijest ukrajinskoga jezika, koji je bio zatiran poput hrvatskoga. Na kraju predavanja dvama su učenicima, koji su odgovorili na postavljena pitanja o hrvatskome jeziku, uručeni prigodni darovi i Hrvatski pravopis u izdanju Matice hrvatske.

Ida Hitrec