U Križevcima o abonosu i klimatskim promjenama

Šume su, uz tla i vode, neprocjenjiva prirodna bogatstva Republike Hrvatske i predstavljaju pravi dragulj nacionalne prirodne riznice. U prvom tematskom bloku Tajanstva šuma dr. Dubravac je upoznao brojne okupljene s povijesnom evolucijom vegetacije Panonske ravnice, pridolaskom vrste hrasta lužnjaka, donio brojne informacije o pronađenim primjercima abonosa hrasta lužnjaka, njegovom prirodnom nalazištu, kako nastaje, kako se određuje starost, mogućnostima uporabe i dosadašnjim aktivnostima na promidžbi te posebice brojnim mogućnosta brendiranja abonosa kao jedinstvenog prirodnog dobra Bosanske Posavine. Abonos se definira kao svako prirodno drvo kome su uslijed dugog, višestoljetnog/tisućljetnog djelovanja vode promijenjena fizička i kemijska svojstva. Najvažnija je karakteristika abonosa njegova starost, a sazrijeva od nekoliko stotina do nekoliko tisuća godina. Institut „Ruđer Bošković” utvrdio je starost pronađenog abonosa drveta hrasta lužnjaka iz okolice Orašja na 5890 godina.

Od razdoblja prve industrijske revolucije bilježi se značajan porast prosječne temperature na svjetskoj razini, a prema zadnjim podatcima koje je u drugom bloku predavanja iznio Marko Šašek, od 1900. godine do danas temeperatura na Zemlji porasla je prosječno za 1,2 do 1,5 stupnjeva Celzijevih Najnovije promjene klime jedan su od najvažnijih pritisaka na održivo upravljanje šumskim ekosustavima. Prirodne nepogode i odumiranje šuma kao posljedice klimatskih promjena zabilježeni su u cijelom svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Samo ove godine od silovitog vjetroloma koji je poharao Hrvatsku, stradalo je preko 2,5 mil. m3 najvrijednije drvne mase.  Velike nade u borbi protiv klimatskih promjena polaže se na šume i šumarstvo, a jedan od doprinosa su projekti pošumljavanja (godišnje se u RH posadi oko 9 mil. šumskih sadnica). EU želi iskoristiti moć šuma za upijanjem CO2 i tako pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena. Cilj je povećati ponor ugljika u EU kako bi se postiglo veće smanjenje emisija od ciljanih 55 % do 2030. godine. U živoj raspravi koja se razvila po završetku zanimljivog predavanja govorilo se o tome kako pojedinac može utjecati na smanjenje globalne temperature i emisije CO2.

Martina Šašek