Quo Tendimus? Quid Facere? ili o jednoj uspješnoj tribini u Križevcima

Pozdravne riječi uputile su Renata Husinec i dekanica križevačkoga Učilišta Marcela Andreata-Koren. Potom je Z. Šojat iz perspektive informacijskih znanosti, upozorio na glavne promjene razvoja društva koje je „ iz tisućljetnoga društva zasnovanoga na tvari i radu živih bića pred tristotinjak godina prešlo u društvo koje se zasniva na radu neživih strojeva, a onda pred tridesetak godina odjednom se nađosmo u društvu zasnovanome na obavijesti, i još ne razumijemo glavne odlike te promjene. Ta se promjena mjeri mjesecima i tjednima (primjerice podpuno nenadana i neočekivana pojava inteligentnih elektronskih mozgova, čiji se razvoj i postignuća ovih danah mjere u tjednima, pa ponekad i danima.“  Naglasio je nadalje „da ta zbunjujuća naglina promjena proizlazi iz znanja, a znanje skupljamo prvenstveno znanstveno-umjetničkim radom i prenosimo ga na druge prosvjetnim radom“. Šojat je otvorio mnoge teme o hrani i poljoprivredi, ali i o projektu Demokratizacija znanstvenog izdavaštva, koji je nastao kako bi istraživači mogli svoj rad učiniti dostupnijim te kako se znanstveno izdavaštvo može učiniti učinkovitijim, pravednijim i pouzdanijim. Na kraju je zaključio da je „danas temeljna potreba hitno stvoriti sustave koji će nam omogućiti upregnuti sva naša znanja, u povjerenju prema onome što saznajemo, te da zajednički krenemo prema jedinome rješenju, prema društvu znanja u jedinstvu novonastajećega (in spe) ustroja suprožete i dobrohotne zajednice prirode, ljudi i strojeva.“ Na tribini koja je trajala sat vremena, posjetiteljii su bili raznih životnih skupina, bilo je studenata, ali i njihovih profesora, kao i zainteresiranih građana. Dugi aplauz te sudjelovanje prisutnih u diskusiji s pitanjima, ali i primjedbama, najbolje svjedoče o njezinoj uspješnosti.

Nakon uspješne tribine Renata Husinec, Zorislav Šojat i gosti pristigli iz Zagreba: prof. dr. sc. Zdravka Matišić, indologinja, dr. sc. Vjera Lopina, klasična filologinja i stručnjakinja za latinski i dr. sc. Jasna Vince, stručnjakinja za staroslavenski i za rukopise pisane glagoljicom otišli su na križevačko groblje položiti cvijeće i zapaliti svijeće na grobu Profesora Bulcsúa Lászlόa i njegove supruge Marije.

Slijedio je posjet grkokatoličkoj katedrali Presvetoga Trojstva i knjižnici s više od  desetak tisuća svezaka važnih starih knjiga, među kojima se nalazi mnoštvo knjiga iz XVI. stoljeća i vrijedne inkunabule. U knjižnici se čuva i niz neidentificiranih rukopisa koje bi trebalo inventarizirati, zaštititi, neke i restaurirati te katalogizirati. To je i bio jedan od razloga, osim tribine, za naš dolazak u Križevce. Nažalost, bibliotekarka taj dan nije bila u Križevcima pa nam je ostavila samo tri rukopisa na uvid. Dakle, slijedi još jedno putovanje u Križevce kojemu se svi veselimo. Susreli smo se i s križevačkim biskupom mo. Milanom Stipić koji je izrazio posebno zadovoljstvo saznavši za cilj našega posjeta katedrali i knjižnici.

Križevci su nam taj dan bili upriličili još jedno veselje. To je bilo otvaranje Zvjezdarnice. Uz taj svečani čin na trgu uz Zvjezdarnicu izvrstan Gradski tamburaški orkestar svemirskim je koncertom Križevce približio  zvijezdama, a prepun trg publike svjedočio je o visokoj kulturnoj razini Križevaca.

prof. dr. sc. Zdravka Matišić