Predstavljena knjiga PREZIMENA POTKALNIČKOG PRIGORJA Krunoslava Puškara

U petak, 28. siječnja, u Križevcima je predstavljena knjiga dr. sc. Krunoslava Puškara Prezimena potkalničkog Prigorja. Prvi dio knjige široka je onomastička studija koja analizira prezimena kroz različite kriterije: jezik, motiviranost, struktura, etimologija itd. Drugi dio donosi abecedni popis i podrobnu analizu svih prezimena koja se u križevačkom kraju pojavljuju. 'Knjiga o svima nama', kako smo ju nazvali, već je izazvala zanimanje stručne javnosti, kao i građanstva. U U glazbenom programu nastupila je Tamara Pec, profesorica glazbe i kantautorica.

Na temelju 136 različitih povijesnih izvora (matica rođenih, umrlih, krštenih, vjenčanih, matica obitelji, stališa duša, popisa stanovništva, obračuna poreza, privilegija cehova…) Krunoslav Puškar uspio je potvrditi sveukupno 1360 prezimena grada Križevaca i okolice koja se kontinuirano javljaju više od stotinu godina, od kraja 14. st. pa sve do današnjeg dana. Sva se prezimena potkalničkoga Prigorja mogu svrstati u četiri motivacijske grupe: prezimena motivirana osobnim imenom (npr. Adamić, Lovrić, Vukić), nadimkom (npr. Ban, Mamek, Vrabec), nazivom zanimanja (npr. Bubnjar, Sokač – ʻkuhar’, Puškar) te etnikom ili etnonimom (npr. Fodroci < Fodrovec, Orehovački < Sv. Petar Orehovec, Zagorec < Zagorje). Najviše su potvrđena upravo prezimena motivirana osobnim imenom (44,42 %), dok za 3 % prezimena nije bilo moguće utvrditi značenje.

Uvodničarka Renata Husinec, u ime organizatora, Ogranka Matice hrvatske u Križevcima, istaknula je: To umijeće ne dolazi samo po sebi nego se stječe marljivim i samoprijegornim radom. A dobrog stručnjaka nema bez odličnih učitelja.

Prva recenzentica knjige, prof. dr. sc. Anđela Franjić s Katedre za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u svom je osvrtu naglasila: Ova knjiga je samo dio doktorske disertacije doktora Krunoslava Puškara. U doktoratu je Krunoslav  Puškar obradio još i osobna imena kao i obiteljske nadimke, ali htio je još i mnogo više. Na kraju se pokazalo da je to jedan preobilni materijal. Ako vidite ovu knjigu od preko pet stotina stranica, još je toliko ostalo. Knjiga je rezultat desetogodišnjeg istraživanja prezimena iz sadašnjosti i prošlosti Križevaca, kao i stanovnika ostalog dijela potkalničkog Prigorja.

Drugi predstavljač, prof. dr. sc. Velimir Piškorec, predstojnik Katedre za njemački jezik Odsjeka za germanistiku istaknuo je: U normalnim uvjetima ovo bi bio projekt koji bi bio višegodišnji, s barem šest-sedam suradnika koji bi svatko svoj dio obradio: jedni bi išli po arhivima i izdvajali građu, drugi bi je prepisivali, treći razvrstavali i tako dalje. Tu ima barem petnaest različitih vrsta poslova koji bi se delegirali unutar tima. A to je sve doktor Puškar učinio sam.

Autor knjige, Krunoslav Puškar u zaključnim je riječima istaknuo:  Na pamet mi je pala rečenica jednog nobelovca, kad su ga upitali što može reći o svojoj najnovijoj knjizi, pa je rekao, 'Eto, napisao sam je!' Na neki način i ja bih mogao reći, 'Evo tu je knjiga, napisao sam je, hvala Bogu. Uzmite i čitajte!

Knjiga, koja je i vrijedan antroponomastički doprinos za lokalnu zajednicu, ali i za naciju, koja je i priručnik i leksikon, a donekle i enciklopedija, djelo je, što moramo podvući, rada jednog čovjeka, rada kojeg bi, kako je profesor Piškorec istaknuo, godinama radio tim stručnjaka 'u normalnim okolnostima'. Pa ipak, svojim pionirskim 'one man' projektom Puškar je visoko postavio letvicu za svakoga tko bude ubuduće poželio na sličan način obraditi bilo koju drugu regiju u Hrvatskoj.

Zdenko Balog