Predstavljanje kalendara GODINA SV. MARKA KRIZINA KRIŽEVČANINA u povodu 400. obljetnice mučeničke smrti

U Turističko-informativnom centru u Križevcima predstavljen je u petak 18. siječnja 2019. kalendar „Godina svetoga Marka Krizina Križevčanina” u povodu 400. obljetnice svečeve mučeničke smrti. Nakladnici su kalendara Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Župa sv. Ane Križevci, dok je autor koncepta, uvodnoga teksta i većine fotografija križevački povjesničar umjetnosti Zdenko Balog.

Predstavljanju kalendara nazočili su član Glavnog odbora Matice hrvatske Stipe Kutleša, počasni građanin Grada Križevaca Stjepan Sučić, saborski zastupnik Branko Hrg, koprivničko-križevački župan Darko Koren, pročelnik Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje, kulturu, sport, socijalnu skrb, nacionalne manjine i turizam Grada Križevaca Sandro Novosel i brojni drugi gosti.

O kalendaru su govoriti autor Zdenko Balog, predsjednica Ogranka MH Renata Husinec i župnik Župe sv. Ane Stjepan Soviček. U glazbenom dijelu programa nastupilo je Kulturno-umjetničko društvo Prigorec iz Svetog Petra Orehovca, a na kraju su predstavljanja gosti imali priliku čuti prelijepu pjesmu Hoću li i ja u raj o. Bonaventure Ćuka u interpretaciji profesorice Danijele Zagorec.

Husinec je u svome izlaganju istaknula kako je ovaj kalendar devetnaesti koji izdaje Ogranak MH u Križevcima. Prvi je kalendar pod nazivom Križevci u slici i riječi izdan 1995., nakon čega je slijedio niz kalendara s temama iz križevačke povijesti i križevačkoga kulturnog i društvenog života. Najnoviji kalendar prikazuje umjetnost u široj križevačkoj okolici na prijelazu 16. i 17. stoljeća, u vremenu u kojemu je živio i djelovao sv. Marko. Riječ je o drugome kalendaru s temom sv. Marka (prvi je iz 1996.), a Husinec je podsjetila prisutne da je Ogranak izdao i knjigu Križevci – grad svetoga Marka Krizina-Križevčanina koju je tadašnji križevački gradonačelnik darovao svetome ocu Ivanu Pavlu II. prigodom kanonizacije sv. Marka u Košicama.

Zdenko Balog autor je posljednja četiri kalendara u izdanju križevačkoga ogranka MH i u njima je obradio teme iz križevačke likovne umjetnosti, osobito sakralne. Najnovijim kalendarom, kako navodi u uvodnome tekstu, Balog pokušava odgovoriti na pitanja kako su izgledale crkve u Markovu stoljeću, kakvi su bili oltari pred kojima se molio, likovi svetaca koji su ga nadahnjivali, knjige koje je možda uzimao u ruke, kalež koji je podizao… Na fotografijama su Balogovim objektivom ovjekovječena manje poznata likovna djela koja prikazuju sv. Marka, zatim radovi domaćih autora sačuvani u crkvama križevačke okolice te ostala sakralna djela sjeverne Hrvatske iz vremena u kojemu je živio sv. Marko.

Balog je u svome izlaganju oslikao vrijeme 17. stoljeća kad su konačno zaustavljena osmanska osvajanja, smještajući tako u širi kontekst umjetnička djela koja su u takvome burnom i depresivnom vremenu uopće i mogla nastati na području nadomak Vojne krajine.

Vlč. Stjepan Soviček govorio je o doprinosu sv. Marka u povezivanju Hrvatske i Europe, ustvrdivši da je sv. Marko svojom pojavom ostavio djelić hrvatstva u Europi, jednako kao što je i donosio europske vrijednosti u domovinu. Pozvao je mlade da nastave s proučavanjem križevačke povijesti i kulture jer mnoga još umjetnička i ostala dostignuća čekaju svoj trenutak kad će biti stavljena pred oči javnosti.

Na kraju predstavljanja pozdravnim se riječima publici obratio i Stjepan Sučić podsjetivši kako su i u mnogo težim vremenima hrabri borci za očuvanje hrvatskoga identiteta pisali knjige i proučavali baštinu, želeći tako dati poticaj današnjim istraživačima i autorima da ne klonu u svojim nastojanjima otkrivanja i čuvanja onoga što nam je dano u naslijeđe.

(Martina Valec Rebić)