Predavanje o kvantnoj teoriji u Gimnaziji Fran Galović

Moderatorica Željka Perošić, prof. fizike, najavila je uglednoga gosta. Radi se o hrvatskom fizičaru, redovitom profesoru u trajnom zvanju i znanstvenom savjetniku koji je do 2023. godine radio na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, školovanom na Sveučilištu Stony Brook u New Yorku, Institutu Niels Bohr u Kopenhagenu, Max-Planck Institutu u Heidelbergu te ICTP u Trstu. Njegovi radovi ogromnom su većinom iz područja teorijske fizike i elementarnih čestica i poljâ.

U predavanju je istaknuto kako kvantna fizika ima dvije stogodišnjice. Prva je bila 2000. godine, jer je Max Planck još 1900. ustanovio da je podjela energije na određene porcije, tzv. kvante, nužna za objašnjenje važnog dijela empirije elektromagnetskog zračenja. Međutim, nalaženje zadovoljavajuće, neproturječne teorije za tu novu, kvantnu fiziku zapinjalo je još punih četvrt stoljeća. Prije stotinu godina, 1925. i 1926., pojavile su se čak dvije uspješne, a naizgled nezavisne kvantne teorije: matrična teorija Heisenberga, Borna i Jordana, te ona valna, vezana za Schrödingerovu jednadžbu. Međutim, nešto kasnije 1926. godine je Erwin Schrödinger pokazao i ekvivalentnost svoje valne kvantne teorije s Heisenbergovom matričnom. Tako se je došlo do konzistentne teorije potpuno drugačije vrste od teorijâ klasične fizike.  Nazivamo ju modernom kvantnom teorijom, jer su ju kasnije teorijske ideje samo uspješno nadograđivale i usavršavale sve do danas. U sklopu ovih objašnjenja prof. dr. Klabučar istaknuo je i ime jednoga od tri dobitnika Nobelove nagrade za fiziku za 2025. godinu američkoga fizičara hrvatskoga porijekla Johna M. Martinisa. Predavanje je prof. dr. Dubravko Klabučar održao i kao ugledni član Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske.

Dražen Ernečić