U suradnji Ogranka MH u Koprivnici i Družbe „Braća hrvatskoga zmaja“ Zmajskim stolom u Križevcima na kraju ove velike obljetničke godine održana su u Gradskoj vijećnici dva prigodna predavanja. Na početku prisutne je pozdravio pročelnik ZM u Križevcima Zvonimir Ištvan, Zmaj Molvarski od Gornje Šume, istaknuvši akciju uz veliku obljetnicu sadnju klonova Gupčeve lipe u Đurđevcu te iznimnu ulogu Družbe „Braća hrvatskoga zmaja“ u njegovanju memorije na značajne datume iz nacionalne povijesti i hrvatsku kulturnu baštinu.
Predsjednik OMH u Koprivnici i moderator Dražen Ernečić u predavanju O obljetničkim programima u ovoj jubilarnoj godini i djelovanje dr. Rudolfa Horvata sredinom dvadesetih godina 20. stoljeća govorio je o 2025. kao godini 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva važnoj za hrvatski narod u Republici Hrvatskoj i dijaspori, koja jača nacionalnu svijest i utvrđuje naš identitet u zajednici svih naroda svijeta, a koju odluku o obilježavanju je izglasao 14. ožujka 2024. Hrvatski sabor na poticaj Matice hrvatske i Družbe „Braća hrvatskoga zmaja“.
Između ostaloga naglasio je kako od kraljevine kralja Tomislava 925. godine, kojeg Papa Ivan X. naslovljava kraljem pišući o prvom crkvenom saboru u Splitu održanom u crkvi sv. Dujma, pa do 2025. godine i Republike Hrvatske traje hrvatska državnost kroz različite povijesne okolnosti podsjetivši pritom na sadržaj Preambule Ustava RH iz 1990. godine. Podsjetio je na veliku izložbu U počeku bijaše kraljevstvo u Klovićevim dvorima u Zagrebu kao završnom obljetničkom projektu i pozvao prisutne da je posjete.
Govorio je o povjesničaru i političaru dr. Rudolfu Horvatu (Koprivnica, 1873. - Zagreb, 1947.) i njegovu javnom angažmanu u Kraljevini SHS u osnaživanju nacionalne ideje što se posebno iskazalo u obilježavanju 1925. godine. Potom o koprivničkim i podravskim prinosima 1000. obljetnici 1925. kada je Hrvatski Sokol u svečanom mimohodu kroz grad otpremio spomen-zemlju s koprivničke renesansne tvrđave u Sokolsku mogilu u zagrebački park Maksimir i o Leanderu Brozoviću (Budimpešta 1897.- Koprivnica, 1962.), kasnije osnivaču Muzeja grada Koprivnice, koji je zajedno s Emilijom Laszowskim sudjelovao na velikoj jubilarnoj kulturno – povijesnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Poseban doprinos dao je kiparskim reljefom Hrvatska mornarica akademski kipar Ivan Sabolić (Peteranec, 1921. – Zagreb, 1986.) ugrađenim u postolje spomenika Kralju Tomislavu 1947. kod glavnog željezničkog kolodvora u Zagrebu, a koji je 1991. uklonjen sa spomenika i premješten u muzejsko spremište.
O temi obilježavanja 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u predavanju naslovljenom Podizanje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu (1925.) s osvrtom na knjigu dr. Rudolfa Horvata Tomislav – prvi kralj hrvatski (1925.) govorio je iscrpno u ime Družbe „Braća hrvatskoga zmaja“ Hrvoje Petrić, Zmaj koprivničko-podravski. Kako je istaknuo u izlaganju, dr. Rudolf Horvat bio je od početaka angažiran u Odboru za podignuće spomenika kralju Tomislavu i to u novinarskom odsjeku zajedno s povjesničarem Vjekoslavom Klaićem. Upravo je izdanju Odbora i objavljena navedena Horvatova knjiga od čije se prodaje trebao financirati spomenik. Zanimljivo kako se na koricama te knjige nalazi prvotni nacrt spomenika kralju Tomislavu u obliku visokog obeliska koji je osmislio Ljubo Babić što je kasnije izmijenjeno na prijedlog i nacrt kipara Roberta Frangeša Mihanovića koji je osmislio spomenik kralja na konju koji je i realiziran nakon brojnih proceduralnih i financijskih poteškoća i političkih i ratnih okolnosti te je spomenik Kralju Tomislavu napokon otkriven 1947. godine.
Na završetku predavanja zainteresiranoj publici je raspačano više brojeva matičina lista Vijenac s naslovnicama o hrvatskom kralju Tomislavu.
Dražen Ernečić
❌
◀
▶
Danijel Hrgić