Ogranak Matice hrvatske u Kaštelima - izvješća

Gostovanje Mladene i Mire Gavrana u sklopu ĐARDINA ČITANJA

U subotu, 4. lipnja, održan je Đardin čitanja s piscem Mirom Gavranom i glumicom Mladenom Gavran u sklopu Đardina čitanja, književne manifestacije za poticanje čitanja u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Kaštela i Gradske knjižnice Kaštela u suradnji s kaštelanskim školama.

slika

U prostorima Kaštila Rušinac u Kaštel Lukšiću danas je održan djelić programa književne manifestacije 'Đardin čitanja' koja za cilj ima poticanje čitanja. Manifestacija se odvija u okviru kaštelanskog Kreativnog proljeća koju organiziraju Gradska knjižnica Kaštela i Ogranak Matice hrvatske Kaštela u suradnji s kaštelanskim školama. Večerašnji gosti manifestacije bili su književnik Miro Gavran, ujedno i predsjednik Matice hrvatske, koji je okupljenima pričao o svojim djelima i kazalištu, a glumica Mladena Gavran čitala je odabrane ulomke iz nekih autorovih knjiga.

- Ideja manifestacije ‘Đardin čitanja’ je sjajna. Znamo da onaj tko voli čitati - voli čitati, ali ako mlade ne motiviramo u pravom trenutku onda ih izgubimo. Jako teško će netko postati čitatelj nakon petnaeste godine, zato je važna literatura za mlade. Važno je i da mladi u svojoj neposrednoj blizini imaju nekoga tko voli čitati, da nađu neki poticaj. Zato uvijek podržavam ovakve manifestacije kojima je to cilj - kazao nam je predsjednik Matice Hrvatske Miro Gavran koji poručuje roditeljima kako je važno da prava knjiga njihovom djetetu dođe u ruke - u pravo vrijeme.

- Ako se dogodi tri puta za redom da djetetu dođe literatura u kojoj se ne pronalazi ono se odbije od čitanja. Dvoje djece od istih roditelja ne treba imati iste sklonosti, jednog može zanimati jedna tema, dok drugo dijete može ista ne zanimati. Recimo, moja knjiga ‘Kako je tata osvojio mamu’ priča o roditeljima koji se raziđu, onda mali čini sve kako bi tata ponovno osvojio mamu, onda kada vide roditelji ili profesori da djecu dodiruju takve teme daju im to za čitanje. Isto, je i s knjigom ‘Zaljubljen do ušiju’. S takvim temama mene ili drugih autora djeca dobivaju teme koje i sami proživljavaju i lakše im se poistovjetiti s njima, a tada im knjige lakše drže pažnju. Takve su im knjige na istim valnim dužinama. To je za njih uvjerljivo, životno i tiče ih se. Neka djeca pak vole odlutati u potpuni svijet mašte, ako im je dosta toga onoga što je u njihovoj neposrednoj blizini. Legitimno je u književnosti prepoznavanje, ali i bijeg od stvarnosti - poručio je proslavljeni pisac.

- Dobra priča je uvijek dobra priča. Kada sam napisao roman ‘Profesorica iz snova’ tada je već internet bio u modi. Tada sam pisao o 14-godišnjem dječaku koji se zaljubi u profesoricu devet godina stariju od sebe. On otvori lažnu adresu s kojoj joj šalje ljubavne poruke te laže kako je stariji. To nisam mogao napisati prije trideset godina jer tada to nije bila tema. Novi mediji donose neke nove teme, ali ljudske emocije - ljubav, mržnja, prijateljstvo su kroz stoljeća iste. Ona radnja okolo njih se samo mijenja, ambalaža, mjesto, vrijeme radnje… U svakoj opciji je bitno da zaintrigiraš čitatelja, a kod djece uvijek pale ljubav i prijateljstvo. Djeci morate ispričati priču neposredno, da nije artificijelno, previše zapetljano, da ih radnja odmah uvuče u priču. Pisci za djecu više ne smiju pisati beojne stranice uvoda jer djeca odmah ostavljaju knjigu i idu na nešto drugo. Isto je i kod odraslih - zaključio je. 

Glumica i redateljica Mladena Gavran, ujedno i autorova supruga, ispričala nam je kako je ambijent Kaštila Rušinac idealan za književna događanja te je uživala za publiku pročitati nekoliko Mirovih poezija i ulomaka djela. 

- Mlade nije problem motivirati, ali je pitanje kako. Oni su okruženi na tisućama informacija i pitanje je koje do njih zaista dođu. Vjerujem kako se u svim generacijama nađu oni koji vole pogledati dobru predstavu, pročitati knjigu te sam mišljenja da takve publike uvijek ima. Sve više je mlađe publike, ali im se treba ponuditi sadržaj koji je njima primjeren. Greška je kada se njih vodi na neki sadržaj za koji oni nisu dorasli, a to ih najčešće odbije od kazališta - mišljenja je Mladena koja uskoro stiže u Dalmaciju s novom predstavom teatra Gavran.

- Dvije godine je za nas umjetnike bio težak period jer nismo imali priliku igrati pred publikom. To vrijeme iskoristili smo za stvaranje novih projekata, a s novom predstavom koju sam režirala ‘Glasnogovornik’ gostovat ćemo ovog ljeta u sklopu manifestacije Solinsko kulturno ljeto. 

Protekla tri tjedna šest kaštelanskih škola, pet osnovnih i jedna srednja škola, predstavilo je svoje programe čitanja u kaštelanskim đardinima. Programe će ocjenjivati stručni ocjenjivački sud, dok je ideja pokrenuta prošle godine kada se obilježavala 500-ta obljetnica izdavanja Judite Marka Marulića. Organizatori su ove godine projekt pojačali, što dokazuje i velik broj zainteresirane publike koja se okuplja na događanjima. 

- Ideja ovogodišnjeg 'Đardina čitanja' je da djeca iz kaštelanskih škola pripreme i predstave svoje programe čitanja po kaštelanskim đardinima i da se tako potiče čitanje. Priređivanje čitanja s piscem i čitanja s glumcem dat će dodatnu dimenziju i poticaj na čitanje djeci i mladima te, nadamo se, svim uzrastima. Nadamo se da smo uspjeli u našem naumu, da su se čitatelji večeras bolje upoznali s našim proslavljenim piscem Mirom Gavranom, kao i njegovom suprugom Mladenom, glumicom koja je 2002.godine sa suprugom osnovala teatar Gavran. Po posjećenosti naših đardina mislim da imamo pokazatelj da su ovakva događanja potrebna, a u Hrvatskoj imamo puno književnika koji imaju sposobnost voditi jedan književni susret. Ovakvi projekti su u nekim državama Europe potpomognuti od strane školstva jer pokazuju da mogu utjecati na mlade da zavole čitanje. Zato smo u to sve i krenuli  - kazao je Mili Novak, predsjednik ogranka Matice hrvatske u Kaštelima, koji je otkrio i detalje preostalog programa.

Tekst preuzet s Dalmatinskog portala https://dalmatinskiportal.hr/zivot/kastelansko-kreativno-proljece-miro-gavran-gostovao-u-dardinu-citanja-/135626



Uredništvo

Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva