Matičin kolokvij uz 80. rođendan Hrvoja Hitreca

Kolokvij je priredila i vodila Cvijeta Pavlović, predstojnica Katedre za komparativno proučavanje hrvatske književnosti zagrebačkog Filozofskoga fakulteta i pročelnica Odjela za književnost Matice hrvatske. Pozdravni govor održao je predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran koji je naglasio širinu Hitrecovog stvaralaštva i vrijednost njegovog djela za hrvatsku kulturu i hrvatsko društvo.

Svako sljedeće izlaganje obuhvatilo je po djelić iz širokog opusa Hitrecovog djelovanja. Grozdana Cvitan govorila je o njegovom radu tijekom Domovinskog rata, Bruno Kragić o scenarističkom opusu, Dubravka Težak o dječjoj književnosti, Damir Pešorda o povijesnim romanima, a pridruženi su im i pisani radovi Sanje Nikčević o dramskom tekstu Hrvoja Hitreca i Javora Novaka o kolumnističkom radu. Svi zajedno posvjedočili su o visini njegova stvaralaštva, gledajući ukupno djelo, ali i zasebne dosege u pojedinim segmentima djelovanja.

U radu kolokvija sudjelovao je i Jaskanac, dramatičar i publicist Nino Škrabe, koji je svoje izlaganje naslovio "Moj prijatelj Hrvoje Hitrec, duhoviti vitez tužnoga lika". Otkrio je svoju  povezanost s Hitrecom tijekom kazališnog rada, ali i prijateljstvo koje se rodilo iz zajedničke ljubavi prema "Zagrebu kojeg više nema". Ocjenjujući ukupno Hitrecovo stvaralaštvo, nazvao ga je "suvremenim Matošem" i spomenuo da je šteta što za njegove britke i duhovite kolumne nema mjesta u nekom od vodećih hrvatskih dnevnih listova.

Ninu Škrabea i Hrvoja Hitreca veže duga suradnja i prijateljstvo još iz vremena kad je Hrvoje bio urednik "SN revije" (70-te i 80-te godine), a Nino za njega pisao brojne feljtone o velikanima svjetskog sporta. Kao ravnatelj (i graditelj) zagrebačkog Kazališta Trešnja Hrvoje Hitrec naručio je 1986. od Nine Škrabea njegovo prvo samostalno dramsko djelo, "Dedeka Kajbumščaka" (redatelj Vlado Štefančić, glazba Arsen Dedić, naslovna uloga Martin Sagner). Napisao je brojne osvrte na Škrabeove histrionske predstave i predgovor knjizi "Zemlja Čudesa" ("Da, bez ograde, Škrabe je najveći živi hrvatski komediograf, uz to dobri duh jaskanskoga kraja"), a Nino je 1991. postavio u jaskanskom kazalištu Hitrecov popularni igrokaz "Eko Eko".

Hrvoja Hitreca uz jaskanski kraj dugi niz godina veže i njegova kuća za odmor u Žumberku (čarobni kanjon Slapnice).

OMH u Jastrebarskom
Klementina Škrabe