Otok na kojem cvjetaju limuni

KNJIGA JE DOBITNICA NAGRADE IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI ZA NAJBOLJU KNJIGU IZ OMH 2022. GODINE

Raskošno oblikovani vrtovi s rijetkim i neobičnim biljkama zemaljska su metafora raja od postanka civilizacije do današnjih dana. Zbog svog efemernog karaktera mnogi, za našu civilizaciju izgubljeni vrtovi, imaju gotovo pa mitološka obilježja. Primjerice, ne znamo kako su izgledali Semiramidini vrtovi ni što su sve sadržavali staroperzijski vrtovi koji su oduševili Aleksandra Makedonskog. Mnogi vrtovi rimskih careva i senatora, kao i oni izgubljeni pod ruinama Pompeja, ovjekovječeni su na brojnim minuciozno izrađenim freskama koje ne prikazuju samo njihov hortikulturni i vrtno-arhitektonski sadržaj, već i njihove raznolike društvene i kulturološke funkcije te općenito njihov značaj tadašnjem čovjeku, lako su nastali u dalekoj prošlosti, povijesni vrtovi pobuđuju interes istraživača i danas. 

Ova knjiga donosi do sada nepoznate podatke o vrtovima koje je austrijski nadvojvoda Maksimilijan Habsburški, kasnije car Maksimilijan I. Meksički, dao urediti na otoku Lokrumu u drugoj polovici 19. stoljeća. Lokrumske vrtove je financijski i idejno podupirala njegova supruga belgijska princeza Charlotte.
Maksimilijan je na Lokrumu, kako je zapisao čuveni hrvatski botaničar 19. stoljeća Roberto Visiani, podigao eksperimentalne vrtove za aklimatizaciju egzotičnih vrsta. Maksimilijan je bio podjednako zainteresiran i za ukrasne i za korisne biljke, tražeći nove lukrativne poljoprivredne kulture koje bi mogle uspijevati u južnohrvatskom klimatu. lako se radi o ne tako davnoj prošlosti, ovi carski vrtovi, vrlo značajni u okviru onodobnog srednjoeuropskog konteksta u kojem su pokazali svoj puni sjaj, gotovo su potpuno iščezli u svom izvornom obliku te nisu podrobnije istraživani.

Na istraživanje Maksimilijanovih vrtova na otoku Lokrumu potaknulo me sudjelovanje u stručnim studijama tijekom 2018. godine, u okviru Zavoda za obnovu Dubrovnika i Posebnog rezervata Lokrum, koje predstavljaju podlogu za izradu projektne dokumentacije obnove ovih vrtova. Temeljna pitanja koja su proizašla na samom početku njihove izrade upućivala su na sljedeće smjerove istraživanja: Koji je stvarni opseg Maksimilijanovih zahvata u lokrumskom krajoliku? Koji su koncepti uređenja vrtova primijenjeni na Lokrumu? Tko su bili autori tih koncepata? Jesu li Maksimilijanu na Lokrumu, kao i u drugim njegovim krajobraznim projektima, uzor bili neki europski odnosno svjetski vrtovi?

-iz predgovora autorice