Veliki Sabol konačno dobio knjigu o svom životu i stvaranju

Pred prepunom dvoranom Studijskog odjela o liku i djelu ovog slavnog i svestranog bjelovarskog pjesnika govorili su predsjednik Ogranka Vedran Milić te recenzenti dr. sc. Vjenceslav Herout i dr.sc. Mario Kolar, a u glazbenom intermezzu izdvedene su Sabolove pjesme „Prijatelji stari gdje ste“ i „Samo simpatija“ te čitana Sabolova poetska djela. Na 143 stranice knjiga o Sabolu prvo je ukoričeno djelo o životu i stvaranju, ali i tragičnom kraju rođenog Bjelovarčanina koji je ostavio neizbrisiv trag u bjelovarskoj kulturi. Urednik knjige Vedran Milić kazao je kako i danas sreće čak i svoje kolege glazbenike koji ne znaju da je stihove mnogih hitova poput „Ostala si uvijek ista“ ili „Volim te budalo mala“ napisao upravo Željko Sabol. 

– Naša je zadaća, dakle Matice, ali i drugih kulturnih institucija da osvijestimo pogotovo Željkove sugrađane o tome što je sve napisao. Mislim da smo premalo iskoristili njegovo ime i događaje koje smo mu do sada posvetili. Nekako su ostali u užim krugovima – ustvrdio je Milić i istaknuo činjenicu da je Sabol ostavio trag od 200-njak uglazbljenih stihova koje su pjevali mnogi, od Tereze Kesovije, Miše Kovača, Gabi i Arsena Dedića do Vice Vukova i Frane Lasića.

Knjiga o Sabolu rezultat je višegodišnjeg opsežnog istraživanja poznatog bjelovarskog povjesničara dr. sc. Željka Karaule. Autor je, ustvrdili su recenzenti, uspješno objedinio već poznate činjenice i popunio praznine koje se pojavljuju u Sabolovoj biografiji, kronološki rekonstruiravši njegov život.

 – Knjiga želi progovoriti o fenomenu kulturnog i političkog djelovanja pjesnika, kulturnog i likovnog kritičara, leksikografa Željka Sabola. Temelji se na pet tzv. ugaonih kamena, ključnih elemenata, na kojima je nastala određena kulturno-nacionalna svijest, mitologija o našem Sabolu, u bjelovarskim stručnim i kritičarskim krugovima, ali i šire u nacionalnom smislu. Prvi od njih je poetički talent koji je bio prepoznat još u njegovim srednjoškolskim i studentskim danima. S nepunih 30 godina, Sabol je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, sa svoje tada tri zbirke poezije, bio  priznati hrvatski nacionalni pjesnik, a izbori njegovih pjesama uvršteni su u Zlatnu knjigu hrvatskog pjesništva – iznio je autor Karaula tek neke od utvrđenih detalja.

Preostali „kameni“, odnosno intrigantni dijelovi Sabolova života, temelje se na njegovom sudjelovanju u Hrvatskom proljeću, na krivičnoj istrazi kojoj je podvrgnut zbog svoje domoljubne pjesme „Kad izgovorim tvoje ime“, na djelomično prisilnom odlasku iz Bjelovara u Zagreb i samoubojstvu 1991. godine.   

– U Bjelovar je dolazio gotovo svakodnevno posjećivati roditelje, ali nije se baš kretao po prometnim ulicama, da bude što manje vidljiv. I peta točka, u rujnu 1991. godine Sabolovo samoubojstvo. Tadašnja politička i kulturna javnost u tom strašnom času je to samoubojstvo prikazala prvim hrvatskim književnikom, žrtvom agresije na Hrvatsku. Realno gladano, nesumnjivo da je iza tog tragičnog čina stajala ipak njegova ozbiljna bolest i teška operacija na mozgu početkom 90-tih godina, od koje se teško oporavljao. Određeno psihičko rastrojstvo ali i nesumnjivo osjetljivost i potresenost agresijom JNA i Srbije na Hrvatsku te općenitom ljudskom patnjom i hrvatskim žrtvama, svih ovih pet kamena je nakon njegove smrti uzdiglo Sabola u visine nacionalne i kulturne mitologije posebno u bjelovarskom kulturnom krugu – rekao je dr.sc. Karaula na kraju svoj izlaganja o knjizi.

Sanja Klinac