Predavanje Tihomila Maštrovića VJEČNO ŠUME VODE OKO LUKORANA... HRVATSKE TEME U KNJIŽEVNOM OPUSU PAULE VON PRERADOVIĆ

Predsjednica Ogranka dr. sc. Željka Caparin Vučur predavanje je otvorila predstavljanjem predavača. Dr. sc. Maštrović bio je od 1991. do 2001. glavni istraživač znanstvenog projekta Sabranih djela Milana Begovića, koji se realizirao u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU u Zagrebu. Od 2007. do 2010. obnašao je dužnost glavnog ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Njegov znanstveni interes kreće se u širokom tematskom i stručnom rasponu, pretežito u okvirima književne historiografije, time da je taj interes najjače usredotočen na hrvatsku književnost, ali i na dramsku književnost i povijest kazališta XIX. i prve polovice XX. stoljeća.

Predavač je uvodno predstavio poznatu obitelj Preradović. Paula pl. Preradović, unuka velikoga hrvatskog pjesnika Petra Preradovića (1818. – 1872.), rođena je 12. listopada 1887. u Beču. Kada su joj bile dvije godine Paula je došla s roditeljima u Pulu (otac je bio mornarički časnik carsko-kraljevske ratne mornarice ) i ondje je naučila oba jezika. U tom gradu boravila je od 1889. do 1901. i od 1905. do 1913. U mladosti je proputovala cijelu hrvatsku obalu i ti su je dojmovi pratili cijeli život. Poslije udaje svoj je život uglavnom provela u Beču, od 1920. do smrti 25. svibnja 1951. Grad Beč stavio joj je na raspolaganje počasni grob u redu grobova velikih glazbenika i umjetnika.

Kao autorica teksta austrijske državne himne „Land der Berge, Land am Strome“ Paula pl. Preradović nagrađena je 1947. s deset tisuća šilinga. Za života je objavila nekoliko zbirki poezije i proze. 1995. objavljen je njezin dnevnik u kojem je opisala posljednje dane Drugoga svjetskog rata u Beču (Paula von Preradović, Wiener Chronik 1945, Wien, 1995.).

Ovim predavanjem u Beču je obilježena 130. godišnjica rođenja ove književnice te je ukazano na kulturne veze između Hrvatske i Austrije.

(Zvonimir Vučur)