Ogranak Matice hrvatske u Sinju - izvješća

Novi broj CETINSKIH VRILA

Sinj je poznat po mnogočemu, svojoj Gospi, viteškoj igri Alki, ali i po jednom od najaktivnijih ogranaka Matice hrvatske. Sinjski OMH već više od dvadeset godina dvaput godišnje izdaje glasilo Cetinska vrila, koja su uistinu nepresušno vrelo tema i sadržaja iz raznih grana kulture, povijesti i društva Sinja i Cetinske krajine.

slika

Novi broj Cetinskih vrila u znaku je tristote godišnjice sinjske pobjede nad Turcima, o čemu piše fra Mirko Marić u tekstu Što se to dogodilo prije tristo godina?. Marić objašnjava tijek događaja koji su doveli do obrane grada, uz poseban osvrt na ulogu Gospe Sinjske.

Frano Librenjak u tekstu Sjećanje na istaknute matičare prisjeća se osnivača, utemeljitelja, članova i istaknutih prijatelja sinjskog ogranka, od kojih neki nisu imali priliku doživjeti stvaranje samostalne Hrvatske, obnovu MH, kao ni veličanstvenu proslavu 300. godišnjice slavne obrane i pobjede malobrojnih Sinjana i Cetinjana nad Osmanlijama. Librenjak time evocira uspomenu na zaslužne pojedince i njihov doprinos radu Ogranka, a među njima posebno se osvrnuo na život i djelo fra Josipa Ante Solda, koji je, obnašajući dužnost predsjednika sinjskog ogranka 1993–2004, utro put i usmjerio djelatnost Matice u Sinju.

Vrlo zanimljiva saznanja o dosad premalo istraženoj i dokumentiranoj temi donosi tekstIzvori zdravlja i bolesti u Sinju i Cetinskoj krajini Marije Vrce Botica, a riječ je o uvjetima stanovanja, prehrambenim i higijenskim navikama stanovništva te raznim načinima borbe protiv zaraznih bolesti koje su pogađale žitelje toga područja u kasnom srednjem vijeku. Tekst Zaštitna arheološka istraživanja na tvrđavi Kamičak u Sinju Anite Librenjak i Vedrana Koprivnjaka izrazito detaljno i poučno, s mnogo historiografskih podataka, govori o dijelu graditeljske baštine povijesne jezgre grada Sinja.

Peti dio serijala Obrtništvo i drugi oblici gospodarskih aktivnosti stanovnika Cetinske krajine od 1800. do 1918. godine Ante Kojića donosi pregled građevinskih obrta i obrtnika dajući uvid u njihova djela, poput mostova, škola, crkava, dok Velimir Borković potpisuje poučan i zanimljiv tekst Od regije i regiona do Zapadnog Balkana o neosnovanom i netočnom svrstavanju Hrvatske kao zemlje „balkanskog regiona“ odnosno Zapadnog Balkana. Novi broj donosi i niz drugih publicističkih i literarnih priloga poput Sinju, grade moj! Vojne Krizmanić, Tradicijski privjesci iz Abruzza i Cetinske krajine Mirjane Malovan, Otočki mučenici, žrtve i spasitelji Stjepana Markovića,Dentalna medicina u Sinju – nekad i sada Tanje Križanac-Kodžoman te dva nekrologa: Stipi Mandacu i fra Bruni Pezu.

I ovaj broj Cetinskih vrila dokazuje ulogu glasila dostojna svog ogranka – koji neumorno i aktivno djeluje na očuvanju i promicanju kulturne baštine cetinskoga kraja.

(Marko Bregović)

Izvor: Vijenac, br. 564



Uredništvo

Ida Hitrec

Tajnica za ogranke Matice hrvatske

Ogranci

Arhiva