Novosti

Petak, 27. lipnja 2025.

Najava: Otkrivanje spomen-ploče na mjestu osnivanja Matice hrvatske

Radićeva ulica 32, 1. srpnja u 10 sati

Matica hrvatska u utorak, 1. srpnja u 10 sati otkrit će spomen-ploču na mjestu svoga osnivanja 1842. na adresi Radićeva ulica br. 32. Spomen-ploču otkrit će predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić.

Ilirska čitaonica, a kasnije i Matica ilirska, više su puta mijenjale svoje sjedište. Postavljanjem spomen-ploče na mjestu svoga osnivanja Matica hrvatska daje doprinos turističkoj ponudi Grada Zagreba, još jednim mjestom ispred kojeg se može zastati i naučiti nešto o povijesti Grada i najstarije hrvatske kulturne ustanove. Ujedno, odaje se počast osnivačima.

Matica ilirska na čelu s prvim predsjednikom grofom Jankom Draškovićem, osnovana je u okrilju Ilirske čitaonice, čije je prvo sjedište bila kuća Aleksandra Draškovića u Visokoj ulici br. 22. Od travnja 1839. sjedište Čitaonice nalazi se u Kamenitoj ulici (danas Opatička ulica br. 2), u kući Sigismunda Vidalea, tj. Žige Vidalija, trgovca talijanskoga podrijetla.

U ožujku 1841. sjedište Ilirske čitaonice seli se u Demetrovićevu kuću u Dugoj ulici (danas Ulica Pavla Radića br. 32). Tu je kuću, kao najmoderniju zgradu u ondašnjemu Zagrebu, izgradio Bartol Felbinger 1814/15. za bogata trgovca grčkoga podrijetla Đuru Demetrovića, jednog od najvažnijih financijskih pomagača i osnivača Čitaonice.

Na toj je adresi u noći s 10. na 11. veljače 1842. osnovana Matica ilirska (danas Matica hrvatska) te je na njoj stolovala do 1844. godine kada se preselila u Poštarsku ulicu broj 58 (danas Učenički dom Marije Jambrišak u Opatičkoj ulici broj 14).

Više informacija o svim adresama Matice ilirske, kao i izgradnji Palače Matice hrvatske dostupno je u tekstu Josipa Brlekovića Palača Matice hrvatske objavljenom na mrežnim stranicama Matice hrvatske, nastalom u sklopu projekta Enciklopedija Matice hrvatske.

Demetrovićeva palača potkraj 1950-ih. Fotografija Toše Dabca iz fotomonografije Zagreb (MH, 1961).

Pregled

▼ datum