Akademik Radoslav Katičić u knjizi Vilinska vrata rekonstruira i tumači svete tekstove, obrede i vjerovanja naše pretkršćanske starine. U trinaest cjelovitih studija autor donosi priče posebno vezane za hrvatsko podneblje, konkretna pojedina mjesta i sredine. U njima upućuje na obilježja naše stare vjere koja su povezane sa samim zemljištem - tako i sam naslov djela dolazi iz istoimene studije o velebitskom toponimu. Autor prvenstveno motri prostor i uočava da je prostor doživljen kao božanski, dok tražeći ostatke pretkršćanske tekstovne predaje zaključuje kako nam je ona dostupna samo preslojena kršćanstvom te treba promatrati kako se pretkršćanska predaja preoblikuje i nastavlja u kršćanskoj.
"Utvrđivanje staroga, ishodišnog stanja zahtijeva intenzivno bavljenje mijenom. Valja iznaći i utvrditi kako se je stara vjera mijenjala u doticaju s kršćanstvom i kako se je kršćanstvo mijenjalo u tijesnom i dugotrajnom doticaju sa starom vjerom. Kroz duga stoljeća jedno je živjelo u uskom dodiru s drugim. Svečani čin na Crkvini u Biskupiji nije mogao trenutačno iščupati staru vjeru narodu iz duše" (Radoslav Katičić).
Edicija Izdanja u suradnji. Niz Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, knj. 4, glavni urednik izdanja †Tomo Vinšćak, izvršni urednici Krešimir Krnic i Romana Horvat, recenzenti Stipe Botica i Damir Zorić. - Sažetak na njemačkome jeziku, bibliografija, sigle, imensko i pojmovno kazalo
Klasični filolog, jezikoslovac, indoeuropeist, indolog i slavist (Zagreb, 1930 - Beč, 2019), jedan je od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika u zemlji i svijetu na području humanističkih znanosti.
Klikni za povratak