Velika kvaliteta Fiskovićeva načina pisanja je u tome što je uvijek udruživao egzaktan znanstveni pristup s jasnim te što jednostavnijim formulacijama, tako da ga može bez problema čitati svatko, a ni ovi tekstovi nisu iznimka (Samo Štefanac, Kvartal)
U najboljem duhu starih Matičinih izdanja, antologijskih povijesno-umjetničkih studija i crtica iz kulturne prošlosti Dalmacije, izlazi djelo Spomenička baština Boke kotorske, bogato opremljena i dokumentirana knjiga sabranih rasprava o bokeljskim temama Cvite Fiskovića, nestora hrvatske povijesti umjetnosti i kulture (Miljenko Foretić), temama kojima se Fisković bavio pedesetak godina.
Privučen arhaičnom urbanošću srednjovjekovnoga Kotora, njegovom umjetničkom, obrtničkom i pomorskom tradicijom, Fisković je začudni kroničar kotorske umjetničke i duhovne prošlosti. Jednako opčinjen izvornom ljepotom predmetâ koje studira kao i prašnjavom arhivskom građom o njima, Fisković piše znanstvene, detaljističke analize prožete prirođenim, mediteranskim osjećajem za ono životno, ljudsko i svakodnevno u prošlosti nekoga grada. Iz Fiskovićevih povijesno-umjetničkih studija o Boki kotorskoj u vremenu od srednjega vijeka do početka 19. stoljeća, progovara totalitet života, pa se u njima mjestimice može otkriti i melankolični istraživač koji osjeća duboku nostalgiju za, danas, pustim Perastom ili Kotorom kakvoga više nema. Istovremeno proučavanje parcijalnog i bitnog – otkrivanje svakodnevnih, anegdotalnih, razbibrižnih činjenica i strogo znanstvenih, struci podređenih te, naposljetku, njihovo prožimanje i povezivanje sa sadašnjošću – nude znakovit uvid u vječno živu spomeničku i umjetničku hrvatsku baštinu Dalmacije.
Boka kotorska, Hrvatima toliko bliska, a gotovo nepoznata povijesno-zemljopisna činjenica, predstavljena je u ovoj knjizi možda ponajboljim svojim vrijednostima, vrijednostima kojih nismo bili stoljećima dovoljno svjesni. Upravo u tome razotkrivalačkom aspektu treba tražiti iznimne kulturološke domete ovoga Matičina izdanja kojemu je vijek trajanja, sigurni smo, osiguran na duže vrijeme.
Biblioteka Redovita izdanja za članstvo, knj. 7, urednica Jelena Hekman. - 87 kolor ilustracija (10 dvostrano) i 42 c/b ilustracije (4 dvostrano), imensko kazalo, bibliografija uz tekst
Cvito Fisković (Orebići, 1908 - Split, 1996), povjesničar umjetnosti i kulture, konzervator, "najveći povijesnoumjetnički empiričar kojega smo ikada imali, duboki poznavalac zbirki i muzeja, arhiva i radionica, crkava i ateljea, udolina i otoka skromnih
naselja i urbanih cjelina"...
Klikni za povratak