Med Hrvati stanak moj!

Između hrvatskog i slovačkog naroda postoje čvrste i specifične veze. Prijateljstvo, naklonost i bliskost podcrtavaju slična igra sudbine kroz povijest, zajedničke osobnosti, hrvatski i slovački jezik, kao i hrvatska manjina u Slovačkoj i slovačka manjina u Hr­vatskoj. Slovake i Hrvate posebno povezuju stoljetna nastojanja za nacionalnim oslobođenjem. Naime stoljećima su živjeli u istim državama – Ugarskom Kraljevstvu, Habsburškom Carstvu i Au­stro-Ugarskoj Monarhiji. Uzajamno su branili svoje domovine od turskih najezdi, te se odupirali germanizaciji i mađarizaciji. Slič­ne sudbine prolazili su između dva svjetska rata, tijekom Drugog svjetskog rata, kao i nakon njega.

Bogate veze između Hrvata i Slovaka postoje i na području crkvene povijesti. Katolička je crkva poticala međusobnu vjersku i duhovnu, ali i obrazovnu i kulturnu suradnju. Svećenici, bisku­pi, nadbiskupi i kardinali gradili su mostove prijateljstva između dvaju naroda. Zaslužnim Slovacima u području crkvene povije­sti, školstva i kulture pripada neupitno i slovački biskup Stjepan Moyses (1797–1869), koji je 22 godine proveo u Zagrebu. Bio je profesor Kraljevske akademije u Zagrebu (1829–1847) te je potpomagao uvođenje tečaja hrvatskog jezika. Kao cenzor hrvat­skih knjiga (1837–1843) podržavao je hrvatska nastojanja te u izvješću Bečkom dvoru isticao potrebu tiskanja hrvatskih novi­na. Bio je i kanonik Zagrebačkoga stolnog kaptola (1847), član prve hrvatske Jelačićeve vlade u Zagrebu (predsjednik saborskog odbora za kulturu i školstvo) i banov izaslanik u Beču, pri čemu je uvijek zastupao hrvatske interese. I kasnije je, kao slovački bi­skup u Banskoj Bystrici i utemeljitelj i prvi predsjednik Matice slovačke (osnovane 1863. godine), nastavio razvijati suradnju i prijateljstvo između slovačkog i hrvatskog naroda.

U povodu 220. obljetnice njegova rođenja održan je u Matici hrvatskoj 2018. znanstveni skup posvećen njegovu životu i radu. Interdisciplinarni zbornik radova s toga skupa donosi deset priloga uglednih hrvatskih te slovačkih znanstvenika i kulturnih radnika (ŽELJKO HOLJEVAC, GJURO DEŽELIĆ, AGNEZA SZABO, STJEPAN SUČIĆ, ALOJZ JEMBRIH, VLASTA ŠVOGER, VLADO MIKŠIĆ, MICHAELA ŠÁTKOVÁ i DUBRAVKA SESAR).