Knjige

Kolo ‒ članci za literaturu, umjetnost i narodni život

Knj. I/1842 ‒ knj. IX/1853.


Otvori PDF 


Digitalizacija prvih devet svezaka »Vrazova« i »Matičina« Kola (1842-1853), najstarijega hrvatskoga časopisa koji izlazi i danas, izvedena je s primjercima časopisa koji se čuvaju u fondu Knjižnice Matice hrvatske u Zagrebu. Nažalost, pojedina su mjesta u tim primjericma časopisa oštećena do te mjere da nisu čitljiva, pa su ta mjesta digitalizirana prema pretisku koji je u tri sveska objavila Erasmus naklada 1993. (trosveščani pretisak dopunjen je četvrtim sveskom u kojem su, uz arhivsku građu, otisnuti prilozi i tekstovi o Kolu što ih je odabrao, priredio i znanstveno-stručnim komentarima popratio Ivan Martinčić).

Uz skupni PDF svih devet svezaka Kola priloženo je i autorsko kazalo članaka radi lakšega i bržega snalaženja u tekstu; kazalo je izrađeno prema Martinčićevu predlošku otisnutom u dopunskom svesku pretiska Kola, a ovom prilikom to smo kazalo dopunili nizom razriješenih nepotpisanih članaka i tekstova potpisanih pseudonimima i šiframa.

Kolo su 1842. pokrenuli njegovi prvi izdavači i urednici, Stanko Vraz, Dragutin Rakovac i Ljudevit Vukotinović koji su časopis objavljivali u knjižnom obliku kako bi zaobišli strogu, dugotrajnu i prema ilircima nepovjerljivu nadležnu proceduru i cenzuru ugarskih vlasti oko dobivanja licence za objavljivanje periodičkih publikacija (otud i podnaslov časopisa u kojem se izbjegava termin 'časopis': Članci za literaturu, umjetnost i narodni život). Nakon što su iscrpili svoje financijske mogućnosti, izdavači su objavljivanje časopisa prepustili Matici ilirskoj, a uređivali su ga Stanko Vraz (knj. IV-VII) i Andrija Torkvat Brlić (dovršio Vrazov urednički posao na VIII. knjizi nakon njegove smrti ). Posljednji svezak iz ove početne serije časopisa uredio je i izdao o vlastitu trošku Mirko Bogović (knj. IX/1853).

Nakon prve serije (1842-1853), ovaj časopis za kulturu, književnost i umjetnost preuzela je nakon polustoljetne stanke u potpunosti pod svoje okrilje Matica hrvatska, izdavajući ga, s prekidima, sve do današnjih dana putem niza obnovljenih serija (1905-1912; 1927-1943; 1945-1961; 1963-1971; 1991. nadalje), djelomice u obliku godišnjega književno-znanstvenoga zbornika (1905-1947; 1953-1961) i pod nazivom Hrvatsko kolo (1905-1961), djelomice u obliku tromjesečnoga, mjesečnog ili dvomjesečnog časopisa (1948-1952; 1963-1971; 1991. do danas).

Više o Kolu pročitajte OVDJE.

Elektronička izdanja Matice hrvatske. Edicija periodičkih publikacija, urednik Josip Brleković. — Digitalne preslike tektova izvedene su u sivoj skali u razlučljivosti 400 dpi, dok su kolorirani omotni listovi pojedinih svezaka časopisa skenirani u višetonskoj skali.


Ocjene i prikazi

»Literarni listi književni su glasonoše, bili oni tjednici ili dnevnici, a časopisi gospodari su knjiženstva, bili oni časopisi u obće kao np.: enciklopedički, ili časopisi pojedinih granah znanja kao što su np.: časopisi za pravoznanstvo, časopisi za lječiteljstvo, za mudroznanje ili bogoslovje, za dogodovštinu ili jezikoslovje itd. Svrha književnih listah jest donositi glasova i vijestih o književnih stvarih, a svrha časopisah jest zabavljati se sa stvarimi i trijeznim sudom vrhu ovih stvarih. Svrha književnih listovah jest otvarati i priuredjivati hambare, a svrha časopisah jest donosit u te hambare žita hljeba. Ili da još drugim riječim kažemo: Svrha književnih listovah jest buditi i rasprostranjivati koj duh, a svrha časopisah jest udomavljati i obnarodjivati taj duh, vezat krotkim i silnim izobraženja vezilom nauke, umjetnosti k ognjištem naših kućah, k pragom naših svetinjah« (Stanko Vraz, urednik Kola)  

♦    ♦    ♦    ♦    ♦

»Kolo Stanka Vraza pojavilo se poslije početka hrvatskog preporoda, zvana ilirskim, a nešto prije zabrane ilirskog imena. Nepolitičar Stanko Vraz nazvao ga je tako da bi kao književnik mimoišao politiku koja se plela oko ilirskog imena i da bi Kolo značilo ono što i u narodu, kad se neko homogeno društvo sastane da se uz neki ritam proveseli. Kolo je značilo, dakle, okupljanje na nekom poslu, ovdje na književnome.
     »Poznato je da je Stanko Vraz među hrvatskim književnicima najodgovornije shvaćao književni posao, dok je mnogim drugim članovima ilir­skog preporoda književnost bila propaganda ilirskih ideja, pa su u Gajevoj Danici iznosili svoje misli iz kulture i politike u lošim stihovima ili u prozi. Dok su se oni, ma kako umjetnički beskorisno, politički i s općeg kulturnog stanovišta iživljavali, pa im moramo priznati neke zasluge, Stanko Vraz se s takvim radom nije slagao. On je htio odijeliti politiku od kulture, a posebno od književnosti, pa se moramo upitati da li se to može, ako se želi prikazivati život i odnose ljudi. Stanko Vraz je htio uputiti svoje suvremenike u Hrvatskoj u to što je književnost a što knji­ževnik, zapravo što je književna umjetnost…« (Jakša Ravlić, »Kolo u prošlosti« PDF)

Kolo ‒ članci za literaturu, umjetnost i narodni život

PDF-ovi

Klikni za povratak