Priredio BOŽIDAR PETRAČ
»U cjelokupnom svojem djelovanju Mažuranić ostaje vjeran svojim idealima kojima je zaokupljen od rane mladosti, zauzimajući se za ideje bratstva, slobode i ravnopravnosti među narodima, odlikujući se razboritošću i trijeznošću promišljanja. Smrt Smail-age Čengića čvrsto stoji na prvom mjestu književnosti hrvatskoga narodnog preporoda i hrvatskoga romantizma te postaje jedan od najvećih klasika hrvatske literature. Ako je dopunom Gundulićeva Osmana dovršio i zaokružio te novim vizijama i idejama XVIII. i XIX. stoljeća oplemenio veliko djelo starije hrvatske književnosti, svojim Čengićem otvorio je dveri novije hrvatske književnosti, dok je svojim slobodarstvom navijestio ono što će obilježavati hrvatsku književnost sve do naših dana, zapravo sve do ostvarenja državne samostalnosti i slobode: suprotivu i otpor svakoj vrsti uzurpatora, onako kako je to u poslanici Hrvati Mađarom dalekovidno isticao, zahtijevajući jednakost narodā i jezikā, jednakost konfesija i jednakost država i zemalja. Kao religiozan čovjek – kršćanstvo je doživljavao kao prirodnu religiju – k tomu dodaje: Istine bo svjetlosti i izobraženja bez pravoga kršćanstva ne ima. A jezgra svega kršćanstva stoji u ljubavi međusobnoj koja je bez slobode, bez jednakosti nemoguća…« (Božidar Petrač).
Edicija Stoljeća hrvatske književnosti, knj. 139, urednica izdanja Evelina Rudan, izvršna urednica Dražana Radman. — Uvodna studija, ljetopis autora, bibliografija autorovih djela i izabrana bibliografija radova o autoru Božidar Petrač, redaktura i prilozi (Tekstološka napomena, Rječnik, Tumač imena i izraza) Dražana Radman, likovno-grafička oprema Željko Podoreški, grafički urednik Neven Osojnik, tisak Denona (Zagreb). — Knjiga je opremljena sa 12 c/b ilustracija. — Naklada: 500 primjeraka
Književnik, pravnik, državnik i političar (Novi Vinodolski, 1814 – Zagreb, 1890), jedna od najvažnijih osoba moderne hrvatske književnosti i politike
Klikni za povratak