Izabrana djela

»Keynesovo se ime prije svega veže za doprinos ekonomskoj znanosti, prije svega monetarnoj, u okviru koje je razradio kompleksan sustav transmisijskih mehanizama monetarne politike (Mishkin 1996: 2004), odnosno načina na koji politika središnjih banaka može utjecati na financijska i realna tržišta, najčešće kako bi djelujući anticiklički privredu izvukla iz depresija i kriza u koje ona ciklički upada. Keynes je bio i praktičar koji je predmet interesa radi potrebe brzog djelovanja potom prebacio na fiskalnu politiku, zagovarajući politiku javnih radova, veće potrošnje, deficitarnog financiranja, mekih budžetskih ograničenja, a sve opet u cilju izlaženja privrede iz krize kroz povećanje zaposlenosti, proizvodnje, potrošnje i outputa. Keynesova je zasluga, dakle, prije svega ekonomsko-teorijske prirode pa je stoga njegova ideja o animalnim nagonima koji upravljaju ponašanjem ljudi i tako praktički izazivaju sve te krize i neravnoteže ostala na neki način skrivena iza njegovih drugih eksponiranijih ideja. Stoga je potrebno izvući je iz zaborava i postaviti na mjesto koje joj pripada, a to je mjesto uzroka neravnoteža za koje je onda sam Keynes propisivao recepte.

Još je, dakle, Keynes spominjao psihološke faktore kao bitnu komponentu donošenja odluka. Prije njega vladao je koncept klasične, a potom i neoklasične ekonomske misli, za koju je ključna ravnoteža. Keynes je pak uočio kako privreda nema ugrađeni mehanizam uravnoteženja i kako su krize itekako moguće stoga je propisao niz recepata kako iz tih kriza izaći. Upravo je dakle neravnoteža, asimetrija, u okosnici Keynesova učenja, kao reakcija na klasičarsku ravnotežu. Ako klasičari vjeruju da je čovjek racionalni subjekt, a Keynes u okviru svog intervencionizma uvodi koncept animalnih nagona, onda nije teško zaključiti kako upravo ta oprečnost stoji u samim fundamentima Keynesove ekonomske revolucije« (Aneli Dragojević Mijatović, Filozofska istraživanja).

***

Ovo izdanje predstavlja djelomični pretisak knjige Problemi novca između dva rata  koju je  Matica hrvatska objavila 1944. (nakon izlaska, knjigu je cenzura NDH zaplijenila jer je Keynes na temelju uvida u ekonomske resurse zaraćenih sila predviđao poraz Sila Osovine). Iz izvornika nisu pretisnuti prevoditeljev predgovor, neaktualni statistički pregledi gospodarskih kretanja u Velikoj Britaniji za rata kao i biografije T. Malthusa i A. Marshalla, a ovom prilikom pridodani su kao dodaci pretisku novi predgovor redaktora, Keynesova biografija te tekst Johna Kennetha Galbraitha o Keynesovu životu i radu u Americi.