Prijevod i dodaci Milan Fišer
Izbor i redakcija Mate Babić
»Keynesovo se ime prije svega veže za doprinos ekonomskoj znanosti, prije svega monetarnoj, u okviru koje je razradio kompleksan sustav transmisijskih mehanizama monetarne politike (Mishkin 1996: 2004), odnosno načina na koji politika središnjih banaka može utjecati na financijska i realna tržišta, najčešće kako bi djelujući anticiklički privredu izvukla iz depresija i kriza u koje ona ciklički upada. Keynes je bio i praktičar koji je predmet interesa radi potrebe brzog djelovanja potom prebacio na fiskalnu politiku, zagovarajući politiku javnih radova, veće potrošnje, deficitarnog financiranja, mekih budžetskih ograničenja, a sve opet u cilju izlaženja privrede iz krize kroz povećanje zaposlenosti, proizvodnje, potrošnje i outputa. Keynesova je zasluga, dakle, prije svega ekonomsko-teorijske prirode pa je stoga njegova ideja o animalnim nagonima koji upravljaju ponašanjem ljudi i tako praktički izazivaju sve te krize i neravnoteže ostala na neki način skrivena iza njegovih drugih eksponiranijih ideja. Stoga je potrebno izvući je iz zaborava i postaviti na mjesto koje joj pripada, a to je mjesto uzroka neravnoteža za koje je onda sam Keynes propisivao recepte.
Još je, dakle, Keynes spominjao psihološke faktore kao bitnu komponentu donošenja odluka. Prije njega vladao je koncept klasične, a potom i neoklasične ekonomske misli, za koju je ključna ravnoteža. Keynes je pak uočio kako privreda nema ugrađeni mehanizam uravnoteženja i kako su krize itekako moguće stoga je propisao niz recepata kako iz tih kriza izaći. Upravo je dakle neravnoteža, asimetrija, u okosnici Keynesova učenja, kao reakcija na klasičarsku ravnotežu. Ako klasičari vjeruju da je čovjek racionalni subjekt, a Keynes u okviru svog intervencionizma uvodi koncept animalnih nagona, onda nije teško zaključiti kako upravo ta oprečnost stoji u samim fundamentima Keynesove ekonomske revolucije« (Aneli Dragojević Mijatović, Filozofska istraživanja).
***
Ovo izdanje predstavlja djelomični pretisak knjige Problemi novca između dva rata koju je Matica hrvatska objavila 1944. (nakon izlaska, knjigu je cenzura NDH zaplijenila jer je Keynes na temelju uvida u ekonomske resurse zaraćenih sila predviđao poraz Sila Osovine). Iz izvornika nisu pretisnuti prevoditeljev predgovor, neaktualni statistički pregledi gospodarskih kretanja u Velikoj Britaniji za rata kao i biografije T. Malthusa i A. Marshalla, a ovom prilikom pridodani su kao dodaci pretisku novi predgovor redaktora, Keynesova biografija te tekst Johna Kennetha Galbraitha o Keynesovu životu i radu u Americi.
Biblioteka Izdanja u suradnji, opremljeno dodacima: redaktorovim prilozima (predgovor, autorova biografija, bilješka o prevoditelju), tekstom J. K. Galbraitha kako je Keynes stigao u Ameriku te Rječnikom i tumačem što ga je sastavio prevoditelj
Lord J. M. Keynes (1883–1946) najutjecajniji je ekonomist XX. stoljeća i najcitiraniji teoretičar državnog intervencionizma. Radio je kao visoki državni službenik, kao direktor najveće britanske osiguravajuće tvrtke i kao profesor političke ekonomije na Sveučilištu u Cambridgeu. Bio je članom upravnih i nadzornih odbora projnih poduzeća, među ostalim i Bank of England. Uspješno se bavio i burzovnim špekulacijama
Klikni za povratak