John Maynard Keynes

Britanski ekonomist (Cambridge, 5. VI. 1883 – Firle, 21. IV. 1946). Profesor političke ekonomije na Sveučilištu u Cambridgeu, teoretičar državnog intervencionizma, dugogodišnji urednik časopisa Economic Journal i tajnik Kraljevskog ekonomskog društva. Najutjecajniji ekonomist XX. stoljeća. Svojim je stavovima izvršio najznačajniji utjecaj na ekonomsku teoriju i politiku poslije A. Smitha i D. Ricarda.
     Dobar matematičar, pokazivao je sklonost i prema filozofiji, književnosti i umjetnosti. Bio je i direktor poduzeća te obavljao niz važnih funkcija u javnim poslovima. U prvoj studiji Novčani sustav i financije Indije (1913) izražava uvjerenje da će u bliskoj budućnosti trebati napustiti zlatni standard. Rasprava Ekonomske posljedice mira (1919) izaziva polemike zbog napada na težnje Velike Britanije i Francuske da velikim reparacijama i drugim mjerama unište njemačku konkurenciju i povećaju svoje monetarne rezerve. U prvoj godini velike gospodarske krize piše Raspravu o novcu (1930). Njegov je najutjecajniji rad Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca (1935–36), koji izaziva “kejnzijansku revoluciju”. Problem nazaposlenosti ne može riješiti sam mehanizam kapitalistalističkoga gospodarstva, potrebna je intervencija države, koja svojim mjerama treba trajno povećavati sklonost potrošnji i uvijek davati poticaj investicijama.
     Za Keynesovo ime vezana je suvremena makroekonomska teorija. Snažno je utjecao na  proučavanje nacionalnog dohotka i njegovih sastavnih dijelova te na povezivanje ekonomske teorije s politikom i praksom gospodarskoga života. Iz njegovih postavki razvila se suvremena teorija rasta i razvitka narodnoga gospodarstva. Sabrana djela objavljena su mu u 30 svezaka (izvor: Proleksis enciklopedija)