Glas Matice hrvatske, dvomjesečni časopis Matice hrvatske pokrenut je na vrhuncu spora između Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika, odnosno na širem planu tzv. sukoba između mladih i starih, konzervativaca i liberala, nacionalista i kozmopolita u razdoblju Moderne.
Ovaj, u prvom redu polemički časopis »starih« i informativno glasilo Matičine uprave, njezina članstva i povjerenika, uređivali su u ime Matičina upravnog odbora tajnik Antun Radić (1906-1907) i odbornik Albert Bazala (1908-1909). Časopis je u književno-povijesnim pregledima označen kao glasilo #konzervativne struje intelektualaca i književnika, u kojemu su objavljivani polemički, književno-povijesni, kulturnopovijesni, povijesnoumejtnički i politički tekstovi, kao i izvještaji i bilješke o Matičinu radu i njezinim izdanjima.
Stalni i najistaknutiji suradnici, osim urednikâ, bili su tadašnji Matičin predsjednik Gjuro Arnold, te Jovan Hranilović, Vjekoslav Klaić, Ivan Zahar i Nikola Andrić. Povremeno je u časopisu surađivao A. G. Matoš.
Znanstvenu kvalitetu časopisa osiguravali su filozofski tekstovi A. Bazale i Gj. Arnolda, Andrićevi tekstovi o hrvatskoj usmenoj književnosti, a za popularizaciju stavova starih i mobilizaciju Matičina članstva zaslužne su polemike Jovana Hranilovića (npr. Nekrolog hrvatskoj modernoj).
♦ ♦ ♦ ♦ ♦
»Književne prilike hrvatske [sukob »starih« i »mladih«, sukob MH s Društvom hrvatskih književnika] prinudile su odbor 'Matice Hrvatske', da izdaje časopis Glas Matice Hrvatske.
Zadaća časopisu bit će najprije, da potanko obavješćuje povjerenike, članove i prijatelje društvene o svemu, što odbor snuje i radi. Tako će G. M. H. biti znatna dopuna dosadanjemu Izvještaju Matice Hrvatske. Nadalje će budno paziti na sve, što štampa javlja o društvu i njezinu odboru, pa će prema potrebi neispravne vijesti ispravljati i čistu istinu ustanovljivati.
Glas Matice Hrvatske bit će dakle prije svega organ samoga društva. Ali pored toga zanimat će se za čitavo književno i kulturno nastojanje u narodu hrvatskom. Uz što točniju bibliografiju obazirat će se na svaku znamenitiju pojavu u književnosti zasebnom pravednom ocjenom, te će bez obzira na školu i smjer s najvećom objektivnošću iznositi sve lijepo, dobro i pošteno, gdje ga nadje. Time će možda utrti put boljemu poznavanju književnika, a dosljedno i većoj ljubavi medju njima. Bit će napokon u njemu i teoretskoga izlaganja o ciljevima, potrebama i sredstvima hrvatske knjige i prosvjete u opće.
Glas Matice Hrvatske izlazit će dva puta na mjesec, a izaći će ove 1906. godine potpuno 24 broja. Stoji za društvene članove 3, a za nečlanove 4 Krune. Pretplata se šalje ili preko gg. povjerenika ili ravno 'Upravi Matice Hrvatske'.
Elektronička izdanja Matice hrvatske. Edicija redovitih publikacija, urednik Josip Brleković. — Digitalne preslike tektova izvedene su u sivoj skali u razlučljivosti 400 dpi, dok su kolorirani omotni listovi pojedinih svezaka časopisa skenirani u višetonskoj skali.
Klikni za povratak