Eseji

Književnik Milan Mirić jedan je od najznačajnijih hrvatskih esejista. Zato je svka njegova zbirka eseja poseban književni događaj.
Forum


Čitajući Mirića teško se oteti onoj staroj Buffonovoj dosjetki »le style c'est l'homme męme«. Točno, stil je čovjek sam, a kako je Mirić oduvijek bio odmjeren i distingviran, to su njegovi ogledi takvi, lišeni bombastičnih izljeva i neočekivanih poanti, smišljenih katkad više zbog efekta nego zbog elementarnog udovoljavanja činjenicama. Takav esejist traži strpljivog čitača, onog koji ruje po pepelu da bi pokrenuo iskricu i razgorio plamen.
Zdravko Zima, Novi list


Činjenice u koje vjeruje u čitateljevu glavu on ne zabija kao alpinističke klinove. Ali ako u tekstu o Razlogu zasmeta ta autobiografska pa i ideološka tezičnost, karlovački tekstovi Mirićevi dragocjeni su i čisti, u idejnom i u stilskom pogledu. Tekstovi o Josipu Vaništi i o Stanku Lasiću pripadaju vrhovima žive i suvremene hrvatske književnosti, uzbudljivi i potresni, premda nisu sentimentalni, svjedoče o jednome ljudskom životu, o povijesnom vremenu i o umjetnosti.
Miljenko Jergović, Jutarnji list


Knjiga eseja Milana Mirića (Gornje Dubrave kraj Ogulina, 1931), jednog od najznačajnijih hrvatskih književnih urednika druge polovice prošloga stoljeća, posvećena je književnim i likovnim fenomenima koji su u autorovoj osobnoj i profesionalnoj biografiji ostavili značajan trag. Također, Mirićeva knjiga otovoreno progovara o književnim vremenima u kojima se razumijevanje između književnika i čitatelja ostvarivalo kodiranim jezikom književnih figura, svojevrsnim ezopovskim govorom koji dežurna cenzura i političko jednoumlje nisu mogli razabrati.

Premda su pisani iz perspektive osobnog doživljaja ondašnjega vremena i književnosti, Mirićeve tekstove odlikuju ponajprije jasni i nedvosmisleni književno-povijesni uvidi o pojedinim važnim dionicama hrvatske književnosti i likovnosti (kultni časopis „Razlog“ kojemu je Mirić bio utemeljiteljem i urednikom, djelo Ante Stamaća, Željka Falouta, Slavka Mihalića, Josipa Vanište, Franje Korena, Slavka Goldsteina, Borisa Pasternaka i Stanka Lasića) kao i intrigantana razmišljanja o odnosu politike i književnosti.