Kritičko izdanje latinskoga izvornika priredili ZRINKA BLAŽEVIĆ i BOJAN MAROTTI
S latinskoga prevela, uvodnu studiju napisala i bilješke sastavila ZRINKA BLAŽEVIĆ
Hrvatski prijevod redigirao, naglaske obilježio i tekstološki pogovor napisao BOJAN MAROTTI
»Ovim uzorno priređenim kritičkim izdanjem latinskoga teksta i doista kvalitetnim prijevodom Vitezovićeva djela konačno je popunjena nemala praznina u hrvatskoj književnoj povijesti. Premda vrlo zanimljiv po svojim sadržajnim, kompozicijskim, stilskim i estetskim obilježjima, Vitezovićev ep niti je adekvatno vrednovan, niti je pozicioniran u kontekst hrvatske ranonovovjekovne književnosti, niti je interpretiran. To važno djelo, koje je imalo važnu ulogu i u oblikovanju nacionalnog identiteta, sada je dostupno i struci, a jednako tako i zainteresiranim čitateljima izvan užih krugova.
Kada se dakle uzmu u obzir važnost Vitezovićeva djela za povijest hrvatske književnosti, njegova marginaliziranost i teška dostupnost s jedne strane, te vješt i pjesnički uspio prijevod s druge strane, jasno je da je riječ o vrijednom nakaldničkom projektu« (Josip Bratulić).
♦ ♦ ♦ ♦ ♦
»Iako je Uplakana Hrvatska u povijesti hrvatske književnosti velikim dijelom ostala neprepoznata i književnopovijesno neobrađena sve do današnjega dana, nadamo se da će kritičko izdanje ispraviti očitu recepcijsku nepravdu koju je doživjelo ovo djelo, i to u prvome redu zbog činjenice da je napisano latinskim stihovima. Zahvaljujući neobičnoj, ali pomno osmišljenoj žanrovskoj formi, kronografsko-filozofskomu sadržaju te iznimnim estetskim vrijednostima, vjerujemo da će u prijevodu na hrvatski jezik Uplakana Hrvatska napokon steći mjesto u nacionalnome književnom kanonu koje nedvojbeno zavrjeđuje« (Zrinka Blažević).
Biblioteka Posebna izdanja, glavni urednik Luka Šeput, recenzenti Josip Bratulić i Lahorka Plejić Poje, lektura i korektura Bojan Marotti, likovni urednik Željko Podoreški, grafički urednik Pavao Damjanović, tisak Denona (Zagreb). — Dvojezično, hrvatsko-latinsko izdanje opremljeno s 11 c/b ilustracija, bilješkama i komentarima te imenskim kazalom
Hrvatski povjesničar, polihistor, književnik, leksikograf, tiskar, nakladnik i kartograf (Senj, 1652 – Beč, 1713). Autor više povijesnih djela (u Oživljenoj Hrvatskoj / Croatia Rediviva iznosi želju da se pod hrvatskim imenom ujedine svi Južni Slaveni). Među književnim djelima ističe se spjev Odilenje sigetsko, a među jezikoslovnim djelima opsežan Latinsko-hrvatski rječnik / Lexicon Latino-Illyricum. Prema stručnome sudu »odigrao je i važnu ulogu kulturnoga posrednika, transponirajući u domaću kulturu filozofske, političke i ideološke koncepte te književno-umjetničke forme karakteristične za srednjoeuropski barok. U svojim historiografskim djelima osobito je oblikovao složenu ideološku koncepciju koja će postati jedno od ključnih formativnih izvorišta hrvatske nacionalno-integracijske ideologije u XIX. stoljeću« (Zrinka Blažević)
Klikni za povratak