Bog u djelima hrvatskih pisaca I

Ovo je veledjelo događaj.
Bonaventura Duda, Glas koncila


Književno-povijesni pregled obrade religiozne tematike u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća - u djelima dvadeset i šestero kanonskih književnica i književnika - mukotrpan je pokušaj propitivanja širokog polja religijskih doživljaja i metafizičkih razmišljanja hrvatskih pisaca, posebice problema vjere i nevjere kao prihvaćanja, odnosno neprihvaćanja Božje opstojnosti u religijski i idejno gledano - prijepornome stoljeću. Marulićevski obilježena književnost prožeta tradicionalnom kršćansko-biblijskom vjerom i svjetonazorom nasuprot avangardnim težnjama, agnosticizmu, nihilizmu, ateizmu, pozitivističkim i liberalnim opcijama.

Kakve je promjene i procese spomenuti prijepor unio u hrvatsku književnost, u duhovna i društvena zbivanja među Hrvatima tijekom 20. stoljeća? Što doista jesu teizam i ateizam i kako se oni određuju u teoriji a kako u praksi?