Bernard Williams

Bernard Arthur Owen Williams (1929-2003), »analitički filozof s dušom humanista« (C. McGinn, The New York Review of Books), »najizvrsniji i najvažniji britanski etičar svojega vremena« (The Times) rođen je 1929. u Essexu, na jugoistoku Engleske. Nakon školovanja na oxfordskome koledžu Balliol predavao je filozofiju na sveučilištima u Oxfordu, Cambridgeu, Berkeleyu i Londonu. Snažno je isticao pripadnost filozofije korpusu humanističkih disciplina i njezinu bitnu upućenost na povijest (uključujući i vlastitu povijest), upozoravajući pritom na pretjerivanja scijentizma. Za Williamsa, filozofija predstavlja samo dio šireg intelektualnog pothvata razumijevanja čovjeka. Osim brojnih utjecajnih doprinosa u raznim područjima filozofije, posebice se istakao kao plodonosan i važan autor o temama iz povijesti filozofije i etike.

Njegovu knjigu Etika i granice filozofije (Ethics and the Limits of Philosophy, 1985) stručnjaci svrstavaju među najvažnije etičke rasprave objavljene u protekla dva stoljeća. Prevoditelj i interpret Williamsova djela Filip Grgić potencira glavni etički problem te knjige kao »sokratovsko pitanje Kako valja živjeti?«. Pitanje je postavljeno kao protuteža dominantnim deontološkim i utilitarističkim teorijama usmjerenim na bespogovornom ispunjavanju dužnosti i postizanju sreće. Stoga je Williamsova knjiga »izraz njego­va uvjerenja da je antička etika u nekom smislu bolja od moderne: ona je postavljala važnija pitanja i manje je bila obuzeta željom da pomoću nekih reduktivnih teorija nameće racionalnost tamo gdje na njoj ne treba insistirati. Nereflektivno pozivanje na strogu ideju racionalnosti zapravo je glavna manjkavost moderne moralne teorije, i ono ju je, naročito u njezinu kantijanskom obliku, odvelo daleko od društvene i povijesne zbilje. Iako je svijet o kojem su govorili antički etičari nepovratno nestao, neka vrsta proširenja i modifikacije antičke misli možda bi mogla zadovoljiti zahtjeve što ih moderni svijet postavlja pred etičku misao. Boljka moderne etike jest nastojanje da se sve pojednostavi i usustavi u teoriju; no, zapravo, nikakva sustavna etička teorija nije moguća, jer nijedna etička teorija ne može zahvatiti kompleksnost etičkoga života« (F. Grgić, Bernard Williams o filozofiji i povijesti, pogovor knjizi Smisao prošlosti).

Williamsova djela (petnaestak samostalnih knjiga, oko dvjesto znanstveno-stručnih članaka i recenzija iz područja filozofije te mnoštvo novinskih članaka i ogleda o operi) prevođena su na njemački, francuski, španjolski, talijanski, rumunjski, poljski, litavski, turski, japanski i hrvatski jezik.

Bernard Williams preminuo je za vrijeme ljetovanja u Rimu 2003.