Mihai Eminescu

Rumunjski pjesnik Mihai Eminescu (izvorno prezime Eminovici, Botoşani, 1850 ‒ Bukurešt, 1889) potječe iz plemićke obitelji posjednika sa sjevera Moldavije. Osnovnu školu i dva gimnazijska razreda na njemačkome jeziku završio je u Černovicama, a potom je  napustio školovanje i postao glumcem i šaptačem raznih kazališnih družina, putujući po Transilvaniji i Vlaškoj gdje je zapisivao rumunjsko pučko književno i jezično blago. U Beču i Berlinu (1869-1874) studirao je filozofiju i pravo kao slobodan slušač (jer nije završio gimnaziju), a slušao je i političku ekonomiju, anatomiju i fiziologiju, posvetivši se pritom i temeljitom studiranju književnih i filozofska klasika. Nakon prekida studija radio je u Sveučilišnoj knjižnici u Iaşiu, kao školski revizor te kao urednik i novinar. Pisao je svega petnaestak godina jer je u 33. godini života duševno obolio. Umro je u 39. godini u bukureštanskome sanatoriju.

Budući da je pisanju poezije prilazio perfekcionistički, ne tiskajući ništa što nije smatrao potpuno dovršenim i konačnim, objavio je za života samo jednu zbirku pjesama (Poezii, 1883) te tri umjetnički vrijedne novele (Jadni Dioniz / Sărmanul Dionis, Moja sjena / Umbra mea i Cezara). Iza Eminescua ostala je obimna književna ostavština s oko 15.000 rukopisnih stranica u kojoj se uz gotove pjesme i poeme odobito ističe i nedovršeni lirski roman Usamljeni genij (Geniu pustiu), napisan po uzoru na Goetheova Werthera.

Djela su mu prožeta utjecajima Schopenhauerove i Kantove filozofije (na rumunjski je preveo Kritiku čistog uma) i u njima  prevladava ideja suprotnosti između pesimističnoga shvaćanja života (kao beskorisne borbe protiv nepromjenljivosti vječnoga) i beskrajne vjere u narod, njegov iskon i tradiciju. Eminescuovo ljubavno i  filozofsko pjesništvo obuhvaća širok raspon tema, od slikanja prirode, ljubavi i intimnih osjećaja do kritike društva i vremena. Najvažnije mu je djelo poema Večernja zvijezda (Luceafărul, 1883) o tragičnoj sudbini genija na zemlji, spoj rumunjske i grčke mitologije, pučke filozofije i gnosticizma. Majstor jezika i stiha, Eminescu je otkrio dotad skrivena izražajna bogatstva rumunjskog jezika, odredivši dalji razvoj nacionalnoga pjesništva.