Autori

István Lőkös

István Lőkös

István Lőkös rođen je 10. studenoga 1933. u Egeru u Mađarskoj. Hungaristiku i rusistiku diplomirao je 1957. na Filozofskome fakultetu sveučilišta »Kossuth Lajos« u Debrecenu. Na kon diplome neko vrijeme predavao je na Ekonomskom tehnikumu u Egeru, ali ubrzo se opredjeljuje za sveučilišnu karijeru. Postaje najprije asistentom, potom pristavom i docentom na Katedri za književnost Više nastavničke škole u Egeru.

Godine 1984. u Budimpešti je obranio kandidacijsku, a 1994. i akademsku doktorsku disertaciju s područja mađarske i hrvatske književnosti, odnosno hrvatsko–mađarskih književnih odnosa. Na Filozofskome fakultetu u Debrecenu izabran je godine 1985. za docenta, a 1994. i za redovitoga profesora na Odsjeku za komparativnu književnost.

Na Filozofskome fakultetu u Miskolcu godine 1992. utemeljuje Katedru za povijest srednjoeuropskih i istočnoeuropskih književnosti, na kojoj je, kao redovni professor, predavao povijest hrvatske književnosti.

Znanstveni i stručni radovi Istvána Lőkösa posvećeni su uglavnom povijesti hrvatske i mađarske književnosti, odnosno hrvatsko–mađarskim književnim vezama, kao i drugim slavenskim književnostima. Kao jedan od najplodnijih hungarologa objavio je nekoliko stotina studija na mađarskom, hrvat skom, ruskom i njemačkome jeziku.

Ipak, najveći dio svog istraživačkog i prevodilačkoga rada posvetio je upravo hrvatskoj književnosti. Zato i ne čudi podatak da je čak dva puta dobitnik nagrade »Davidias« Društva hrvatskih književnika: godine 1997. pripala mu je prva, tek utemeljena, za knjigu Povijest hrvatske književnosti na mađarskome jeziku, a i 2008. za prepjev Marulićeve Suzane te pjesama »Tužen’ja grada Hjerozolima« i »Molitva suprotiva Turkom«.

Godine 1999. u Budimpešti je objavljen i njegov prijevod Marulićeve Judite. Konačno, brojnim studijama o Maruliću uvrstio se među značajnije svjetske marulologe.

Godine 2002. dobio je Nagradu Ine za promicanje hrvatske kulture u svijetu.

Dosad je objavio sljedeće naslove: U znaku mostova (Hidak jegyében, 1974), Vpečatlenija o Vengrii v cikle Glembaj Miroslava Krleži (1981), Miroslav Krleža 1893–1981. (1983), Madžarske i južnoslavenske književne studije (Magyar és dé lszláv irodalmi tanulmányok, 1984), Katančićev klasicizam i sveučilišna tiskara u Budimu (1984), Povijest hrvatske književnosti (A horvát irodalom története, 1996), Hrvatsko–mađarske književne veze (1998), Croatohungarica (2008), Pristupi Gjalskom (2010).

Knjige

Croatohungarica

Croatohungarica

271 str.

2008.

Pristupi Gjalskom

Pristupi Gjalskom

378 str.

2010.