Povijest novije ruske književnosti

Poučna knjižnica Matice hrvatske (PKMH) pripada nizu najznačajnijih nakladničkih edicija u povijesti hrvatske knjige. U toj ediciji objavljeno je od 1878. do 1912. 37 pionirskih znanstveno-popularnih djela i prvih znanstvenih sinteza hrvatskih autora o hrvatskoj povijesti i zemljopisu (Tadija Smičiklas, Vjekoslav Klaić, Radoslav Lopašić), o zemljopisu Europe (I. Hoić), o biljnom i životinjskom svijetu (Mišo Kišpatić, Stjepan Gjurašin, Ribe), o ekonomiji i demografiji (Fran Milobar, Stjepan Radić), o filozofiji (Albert Bazala), a posebice o prirodnim znanostima – geologiji, kemiji, fizici, metereologiji i astronomiji (Bogoslav Šulek, Mišo Kišpatić, Oton Kučera). Matica hrvatska objavljivanje ove edicije povjerila je uredniku i svojemu tajniku Ivanu Kostrenčiću koji je odabrao skupinu mlađih Matičinih autora i članova Matičine uprave, u ono vrijeme ponajboljih hrvatskih znanstvenika.

Knjige Poučne knjižnice Matice hrvatske odigrale su presudnu ulogu u popularizaciji humanističkih i posebice prirodnih znanosti u Hrvatskoj krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Osim toga, te su knjige svojom likovnom opremom i tiskom bile ravnopravne ondašnjoj europskoj knjižnoj produkciji pa je Matici hrvatskoj uručeno nekoliko priznanja i nagrada s europskih knjižnih sajmova i izložaba.