Godine 1882. objavila je Matica hrvatska prvu u nizu knjiga nazvanih Novovjeki izumi u znanosti, obrtu i umjetnosti autora Mije Kišpatića i Ivana Šaha. Bio je to prvi znanstveno-tehnički bestseler napisan na hrvatskome jeziku i jedna od najpoznatijih knjiga iz Matičine naklade. Čemu to izdanje zahvaljuje svoju iznimnu popularnost među hrvatskim čitateljima?
Prvo, knjiga je izvrsno napisana, prepoznatljivim znanstveno-popularnim stilom što ga je Matica hrvatska uzgojila i širila kroz svoja izdanja iz »Poučne knjižnice«, s mnoštvom obavijesti, objašnjenja i slika, tipografski i grafički uređena prema onodobnim najvišim europskim tiskarskim standardima;
Drugo, takve knjige, usto i tako kvalitetne, na hrvatskome, dakle na narodnome jeziku, Hrvati dotad nisu imali knjige;
Treće, u knjizi su opisani tada najvažnija tehnička dostignuća koja su se u svijetu pojavila unazad 70-80 godina, a među kojima i neka koja su Hrvatsima dotad bila malo poznata ili potpuno nepoznata. O kojim se, dakle, tehničkim i znanstvenim dostignućima govori u knjizi?
Munjevna (električna) struja upravo u vrijeme objave ove knjige nalazi svoju pravu primjenu Teslinim pronalaskom sistema izmjeničnih struja, električnu rasvjetu vidjeli su Zagrepčani neposredno prije izdavanja knjige (pokus Ivana Stožira 1877), a tek će desetljeće nakon objave knjige zasjati prva primjenjena električna rasvjeta u Hrvatskoj (Rijeka 1891). U vrijeme kada nastaje rukopis ove knjige (1881), u Zagrebu se postavlja prvi električni telefon, hrvatskim rijekama, morem i kopnom već tridesetak godina plove hrvatski parobordi i hrvatski vlakovi, no, hrvatskim nebom, primjerice, još uvijek ne lete zrakoplovi (baloni) s motornim pogonom, itd., itd. Uglavnom, knjiga nastaje u vrijeme kada se pojvljuju i primjenjuju novi tehnički izumi koji uvelike mijenjaju ljudski život. Hrvati su, zahvaljujući i ovoj knjizi, bili u tijeku sa svjetskim dostignućima na tome polju.
Knjiga je 2007. objavljena i u elektroničkom formatu.
Pretisak izdanja iz 1882. — Knjiga je opremljena s pogovorm Zvonimira Jakobovića i ilustrirana sa 128 c/b ilustracija.
Klikni za povratak