Jazik otačaski

Da je glagoljica doista prvo hrvatsko pismo, nastalo davno prije Ćirila i Metoda, ili - u drugom slučaju - da je sveti Jeronim njezin autor, teorije su koje se služe, ponajprije, neznanstvenim, rodoljubnim, političkim pa i politikantskim argumentima dokazivanja. A takvima u filologiji ne može biti mjesta, piše Stjepan Damjanović na uvodnim stranicama svoga dvodijelno sastavljenog priručnika o najvažnijim pitanjima hrvatske glagoljice, njezina podrijetla i razvoja te, općenito, hrvatskoga jezika u srednjem vijeku. Na ta pitanja nadovezuju se i rasprave o velikim hrvatskim jezikoslovcima, zaljubljenicima u hrvatski glagolizam.

Damjanovićeva je knjiga jedna od najpragmatičnije i najozbiljnije napisanih knjiga u proteklih petnaestak godina posvećenih problemima hrvatskoga jezika. Jedino ako ponudimo argumente umjesto osjećaja možemo trezveno i nepristrano pristupiti jezikoslovnoj problematici pa se neće, primjerice, okrivljavati Srbe i njihov utjecaj na stvaranje današnjega standardnog hrvatskog jezika, kada se sasvim jasno može dokazati da su sve bitne odluke vezane za njegovo ustrojstvo donesene bez utjecaja Srba!


KAZALO

Umjesto predgovora: O filologiji i rodoljublju


I.
Hrvatski glagoljaši i počeci hrvatskoga književnog jezika
Jazik otačaski
Jezik Bašćanske ploče
Glagolitica kajkaviana
Otpis pape Inocenta IV. senjskom biskupu Filipu iz godine 1248.
Glagoljaštvo u Zagrebačkoj biskupiji

II.
Jagić o Istri
Jagićeve ocjene Miklošičevih djela
Stjepan Ivšić kao istraživač hrvatskoglagoljske baštine
Ivan Milčetić - istraživač hrvatskoga glagolizma
Bilješka o izvorima
Kazalo imena
Bilješka o piscu