Studije o hrvatskoj drami

Prva u nizu ovih studija bavi se različitim analizama teksta pasionske drame Mukas kraja 17. ili početka 18. stoljeća autora Franića Vodarića. Pomoću tih analiza autor dolazi do virtualne scenske slike spomenute drame.

U drugoj raspravi, na primjeru začaranoga otoka u Palmotićevoj Armidi, obrađuje se fenomen meraviglie, tj. očaravajuće, fantastične i nevjerojatne preobrazbe izoliranoga i začaranoga otoka koji se iz locus horridus pretvara u locus amoenus. Naglasak je pritom na Palmotićevu transferu meraviglie iz određenih pjevanja Tassova epa Oslobođeni Jeruzalem u specifično kazališno sredstvo.

Drugi blok rasprava bavi se razmišljanjima o hrvatskom kazalištu i drami od Dubrovnika na razmeđu 18. i 19.stoljeća pa sve do hrvatske kazališne poetike u europskome kontekstu do Šenoina doba. U trećem bloku svaka od rasprava posvećena je jednomu hrvatskom dramatičaru.


KAZALO

I.
Scenska slika Franić Vodarićeve Muke
Meraviglia na začaranom otoku Palmotićeve Armide i Tassov ep

II.
Razmišljanja o kazalištu u Dubrovniku na razmeđu 18. i 19. stoljeća
Drama i kazalište u Katančićevoj Knjižici o ilirskom pjesništvu izvedenoj po zakonima estetike
Hrvatske kazališne poetike 19. stoljeća prema europskima (do Šenoina doba)

III.
Dimitrija Demeter
Ivan Kukuljević Sakcinski
Paskoja Antuna Kazalija talijanska drama Maria
Dramatičar Josip ban Jelačić
Dramatičar Ivan Vončina ml.
Ante Tresić Pavičić kao dramatik
Dramatičar Fran Hrčić
Begovićeve Male komedije i bečka moderna
Krležine drame i hrvatska dramatika
Rane drame Tonča Petrasova Marovića
Bibliografska napomena
Kazalo imena
Bilješka o piscu