Grecizmi u suvremenom hrvatskom jeziku

Ne postoji filolog, liječnik, filozof, pravnik, astronom, biolog, ekonomist, geograf, etnograf ili neki drugi znanstvenik koji u hrvatskome jeziku ne koristi riječi grčkoga podrijetla. No, nije grčki jezik plodonosan samo u području znanstveno-stručne terminologije: i u svakodnevnome životu počesto upotrebljavamo grecizme, a da nismo svjesni njihova podrijetla. Krevet, kada, idol, ideja, medalja, pehar, program, epizoda, gips, šmirgl, papir, plastika, higijena, erogena zona, škola, gimnazija, crkva, papa, pauza, sindikat, hormon, migrofon, telefon, tepih, hipoteka, mešetar, Pepsi, Nike, stadion, trofej, heroj, flaster, Krist, fraza, gimnastika, grafika... sve te riječi, i još niz drugih (približno 3000 riječi), pripadaju korpusu grecizama u hrvatskome jeziku. Sada se, napokon, u Matičinu izdanju pojavljuje knjiga koja istovremeno služi i kao rječnik jednoga dijela stranih riječi i kao priručnik za učenje grčkoga jezika i znanstvene terminologije pojedinih struka.

Ta je knjiga dopunjena i proširena verzija magistarskoga rada o grecizmima u hrvatskome jeziku prevoditelja i lingvista Marka Kovačića (Zagreb, 1970), a sastoji se od grčkoga rječnika (približno 1100 riječi), rječnika grecizama (oko 2600 riječi) te uvodne, poredbeno-lingvističke studije o jezično-povijesnim, morfološkim, leksičkim i semantičkim utjecajima i prilagodbama grčkoga jezika u hrvatskome jeziku. Temeljna je odlika Kovačićeve analize grecizama razmatranje njihove etimologije s grčkoga aspekta te znanstveni uvid u činjenicu kako drevni svijet živi u postojećem ma koliko sadašnjost bila (ne)svjesna prošlosti ili nemarna prema njoj, čemu je starogrčki jezik upravo idealan primjer.