Paleolitički lovci skupljači na tlu Hrvatske

Postoje mnogobrojne knjige o raznim arheološkim razdobljima na tlu Hrvatske. Ova međutim nastoji sintetizirati dosadašnja znanja o najranijim stanovnicima ovih prostora. S njima nas s jedne strane povezuje isti prostor, premda smo vremenski udaljeni desecima tisuća godina, a s druge strane u njihovu su vremenu nastali mnogobrojni izumi i razvilo se moderno simbolično ponašanje koje nas čini onakvima kakvi smo danas. Ostavili su nam najstarije tragove života i ljudskih sudbina na ovome tlu te će se putem tih arheoloških tragova nastojati osvijetliti mnogobrojna pitanja o njihovom svakidašnjem životu, izradi oruđa, strategijama opstanka, prilagodbenim sposobnostima, kulturi, pa čak i duhovnosti.

Sagledat će se evidencija s najznačajnijih kontinentalnih i jadranskih nalazišta, što omogućuje usporedbu ponašanja i prilagodbe lovaca skupljača na različite okolišne uvjete, jer su i u vremenu izmjene ledenih doba (pleistocen) postojale značajne klimatske i ekološke razlike između kontinentalnih i tadašnjih jadranskih nalazišta. Dva paleolitička nalazišta iz Hrvatske, od najveće važnosti i interesa za svjetsku znanost, zasigurno su Krapina i Vindija u Hrvatskom zagorju. Nalazi neandertalaca i njihove materijalne kulture s tih nalazišta, objavljeni u raznim vrhunskim znanstvenim časopisima, vidno su doprinijeli rekonstrukciji njihove morfologije, genoma, načina života i ponašanja. Stoga će ovdje posebna pažnja biti posvećena razdoblju njihova obitavanja (srednji paleolitik).