Što je nacija?

Za razliku od povijesne znanosti i sociologije, suvreme­na politička filozofija jedva da se dotaknula pitanja na­cije. Usprkos tome, problemi današnjeg doba svjedoče o važnosti opstojnosti nacije. U Europi stari i noviji članovi Europske unije nastupaju kao nacije, u funkciji nacional­nih interesa i s nacionalnih točki gledišta. Iz te činjenice proizlaze sukobi koji zahtijevaju proces političke unije ili zajedničke vanjske politike. Isto vrijedi i za međunarodne odnose. Budući da nisu skloni globalnom vladanju, Uje­dinjeni narodi funkcioniraju samo kada to nacije jasno žele, počevši od onih najmoćnijih među njima. Da bi dje­lovale u situacijama zajedničkog rizika, pojam međuna­rodne zajednice koja je spremna za orkestrirano djelova­nje i koja poštuje pravila kolektivnog odlučivanja suočava se sa suparničkim pojmom saveza nacija kojim upravlja jedna ili nekoliko sila. Ako dakle ne raspolažemo pojmom nacije, postaje nemoguće ispravno postaviti probleme da­našnjeg vremena.

(…) Taj pojam predmet je ovog ogleda. On će početi analizom pojma nacije nakon čega ćemo istražiti je li moguće dati njezi­nu definiciju. Pogotovo će biti potrebno istražiti postoje li konstante između različitih vrsta nacija ili su te vrste nesvodive. Potom će biti potrebno staviti na kušnju valja­nost predloženog pojma. U tu ćemo svrhu vidjeti u kojoj se mjeri stvarnost podudara s tim pojmom, što znači da ćemo postaviti pitanje o stvarnom ili fiktivnom jedinstvu nacija. Na kraju ćemo raspraviti problem odnosa između nacije i demokracije (Patrice Canivez).