110 godina Hrvatske seljačke stranke

Radovi trideset i dvoje povjesničara iz Hrvatske, Slovenije i Crne Gore usredotočeni su na prikaz i tumačenje haesesovskih programskih načela i strategije, političke i ideološke djelatnosti u Hrvatskoj, na prostorima starojugoslavenske države i u emigraciji. Dio radova posvećen je radu i medijskoj slici braće Radić, Vladka Mačeka i drugih istaknutih osoba Hrvatske seljačke stranke kao i proučavanju regionalnih osobitosti stranačkih aktivnosti i organiziranja.  

Ovaj zbornik radova nastao je na temelju izlaganja održanih na znanstvenome skupu s međunarodnim sudjelovanjem »110 godina Hrvatske seljačke stranke« (Križevci, 11‒12. travnja 2014). Aktualnost Radićeve moći političkog ujedinjavanja pridonijela je iznimnu zanimanju domaćih i inozemnih povjesničara za proučavanje i interpretiranje haesesovske tradicije u suvremenom ključu. Premda je historiografska bibliografija o HSS-u opsežna, nakon knjige Povijest Hrvatske seljačke stranke Hrvoja Matkovića (1999) ovo je tek drugi cjelovitiji pregled povijesti stranke koji u odnosu na Matkovićevu knjigu obrađuje i posljednja dva desetljeća njezina rada.

O povijesti HSS-a pišu Tihomir Cipek, Suzana Leček, Mira Kolar-Dimitrijević, Ivica Šute, Stipica Grgić, Domagoj Sremić, Tomislav Bogdanović, Ivica Zvonar, Željko Karaula, Anđelko Vlašić, Tomislav Išek, Krešimir Škuljević, Ivan Bulić, Franko Mirošević, Ivan Hrstić, Ivan Peklić, Anamarija Lukić, Zlata Živaković-Kerže, Danijel Vojak, Davor Kristijan, Željko Bartulović, Valter Papić, Đuro Škvorc, Jakov Žižić, Vladimir Šadek, Aleksandra Berberih-Slana, Mateja Ratej, Darko Gavrilović, Robert Skenderović, Mario Bara, Novak Adžić  i Hrvoje Petrić.