Hollywoodski glamur u sjeni velike ekonomske krize

Osvrt na izložbu - piše: Jelena Mandić-Mušćet

Hollywoodski glamur u sjeni velike ekonomske krize

Art déco – umjetnost i kultura u Hrvatskoj između dva rata u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu

Otto Antonini, Portret Olge Antonini, 1925. ulje na platnu, 99 x 79 cm

Ovu izložbu treba promatrati kao početak, a ne kraj priče o hrvatskome art décou, o kojemu se dosad samo »šuškalo, i tu i tamo nešto pisalo«. Više od sedam stotina i pedeset izložaka – slika, skulptura, fotografija, filmskih isječaka, plakata i predmeta primijenjene umjetnosti – dočaravaju domaću inačicu prvoga globalnog stila koji je zahvatio urbana središta na svim kontinentima

Lude dvadesete, jazz age, charlston era – samo su neki od sinonima za art déco, stil u umjetnosti i dizajnu koji se 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća proširio na sve kontinente, a njegov utjecaj odrazio se i na Hrvatsku. Vrijeme »izgubljene generacije«, »velike depresije« i »američkoga sna« donijelo je na naše prostore dotad nepoznati hol-lywoodski glamur.

Emancipirane, kratko podšišan-e že-n-e, s bubikopf frizurama, šeširima i kožnatim rukavicama upravljale su brzim automobilima te igrale tenis i golf. Odijevale su smoking, po uzoru na Coco Chanel, koja je posuđivala odjeću od ljubavnika, a u noćnim klubovima i kabareima pojavljivale su se u mladenačkim, kratkim ravnim haljinama. Moderni, njegovani muškarci pratili su nametnuti tempo kojim je, posredovanjem medija, promican kozmopolitski stil života: plesali su, putovali prekooceanskim brodovima, ljetovali na egzotičnim destinacijama, sudjelovali na automobilističkim utrkama... Svirao se jazz, plesao se charlston.

Da život u otmjenim godinama između dva rata nije bio samo kopija američkih filmova, kako bi se dalo zaključiti na prvi pogled, već i vrijeme velike ekonomske krize, koja je bogate i moćne bacala na koljena, pokazuje izložba Art déco – umjetnost i kultura u Hrvatskoj između dva rata, otvorena u Muzeju za umjetnost i obrt do kraja travnja.

U daleko suzdržanijemu likovnom postavu od Secesije u Hrvatskoj, prethodnoga kulturološkog megaprojekta MUO-a koji je postavio nove rekorde na domaćoj sceni, privukavši gotovo 120 000 posjetitelja, Art déco prezentira duh vremena i umjetnička strujanja 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća.

Ispravljanje »krive« linije

Autorski tim koji je vodio ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović obavio je pionirski posao, pa aktualnu izložbu, tvrde, treba promatrati kao početak, a ne kraj priče o hrvatskome art décou. Naime, u Hrvatskoj se, kako navodi Gašparović, dosad samo »šuškalo, i tu i tamo nešto pisalo« o tom fenomenu.

***

Članak u cjelosti možete pročitati u Hrvatskoj reviji br. 1-2011 od 1. ožujka 2011.