Zbivanja

Matica hrvatska

Znanstveni skup "Povijest obitelji Zrinski", u povodu 340. obljetnice smrti Nikole Zrinskog

8. i 9.studenog 2004, Zagreb
slika

U organizaciji Odjela za povijest


ZNANSTVENI SIMPOZIJ POVIJEST OBITELJI ZRINSKI
Još uvijek neistražena tema
Mađar Sándor Bene u zanimljivu predavanju Nikola i Petar Zrinski u novijoj mađarskoj historiografiji (1947-2000) naglašava kako su predstavnici različitih ideologija te političkih i znanstvenih usmjerenja Nikolu i Petra Zrinskog iskoristili za potkrepu vlastitih koncepcija. Zrinske i Frankopane u historiografiji francuskoga govornog područja obradila je Sabine Florence Fabijanec
U Matici hrvatskoj 8. i 9. studenoga Odjel za povijest organizirao je znanstveni simpozij Povijest obitelji Zrinski, u povodu 340. obljetnice smrti Nikole Zrinskoga.

slika
Okupljene je pozdravio potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, istaknuvši kako simpozij može bitno promijeniti i upotpuniti spoznaje o velikoj obitelji Zrinskih, o kojima su napisane tisuće stranica u hrvatskoj povijesti, ali se pokazalo da to nije dovoljno i da je potrebno svestrano i neprekidno istraživanje prinosa te iznimne obitelji koja je dala velikane, ne samo na političkom i književnom polju, nego je na sve načine izgrađivala hrvatski državni, kulturni i politički prostor. Sučić je izrazio želje da se na simpoziju rode ideje koje će unaprijediti život i Matice hrvatske i sveukupne znanstvene zajednice.
VELIKI ODZIV PREDAVAČA
Pozdrave u ime organizacijskog odbora, koji su sačinjavali i Zoran Ladić i Ivica Zvonar, uputio je pročelnik Odjela za povijest Đuro Vidmarović. Skepsa koju su imali kada su Matici predlagali program simpozija nestala je, kako je rekao, kada su vidjeli odaziv same Matice, ali i predavača, koji je bio impozantan. Povijest obitelji Zrinski još je neistražena tema, još jedno veliko područje inspiracija. Arhivi još kriju brojnu građu za proučavanje slavne hrvatske obitelji, obitelji Zrinski, koja je uvijek bila veliki povijesni izazov. Na povjesničarima je, kazao je Vidmarović, zadaća da na temelju povijesnih izvora istraže činjenično stanje, da ih ne vode nikakve ideologije, nego da sjedeći u arhivima na osnovi starih dokumenta donesu zaključke i iznesu ih na svjetlo dana. Na kraju je dodao da su ovakvi simpoziji potrebni jer povijest je učiteljica života.
Radni dio skupa započeo je izlaganjem Damira Karabića Povijest obitelji Zrinski u kasnom srednjem vijeku, u kojem autor prati neke od najstarijih članova obitelji, dok se u referatu Nikola Stariji i Nikola Sigetski, odsutnoga Ivana Jurkovića, koji je pročitao Zoran Ladić, autor osvrće na sudbinu oca i sina koji su u burnom vremenu 16. stoljeća, kada se krojila sudbina Hrvatske, bili dionici i kreatori promjena. O Zrinskima i Frankopanim u Zagrebu i odnosima sa Zagrepčanima, a koji su bili raznovrsni, govorila je Lelja Dobronić, dok je Anđelko Mijatović govorio o Ratnom planu zrinsko-frankapanskog pokreta i njegovu izvršenju, o čemu prvi podaci sežu u 1664. godinu i odnose se na pregovore braće Zrinski i francuskog kralja Luja XVI. Ante Nazor govorio je o Zimskoj vojni Nikole Zrinskoga 1664. obradivši taj vojni pohod, njegov tijek i rezultate te rabljenu opremu i oružje, a razmatrao je i pitanje da li se ta vojna može prikazati kao diverzantska akcija. Vladimir Brnardić u izlaganju Nikola Zrinski kao vojni pisac s posebnim osvrtom na utjecaj antičkog pisca Vegecija na njegova djela analizirao je četiri njegova djela u kojima obrađuje vojnu znanost, kojoj je bio jedan od začetnika u Hrvatskoj i Ugraskoj, a Emil Čić u izlaganju Hrvatski heroizam i Providnost kao motiv filozofije povijesti bavio se tisućljetnim ponavljanjem činjenica u hrvatskoj borbi za slobodu.
KOPRIVNIČKE TEME
Popodnevna predavanja otvorila je Christa Höller iz Austrije izlaganjem The Counts of Zrinski in Graz, u kojem je obradila veze Zrinskih s Grazom, započete još u 13. stoljeću. Uslijedilo je izlaganje Zvonimira Bartolića o čakovečkoj knjizi gatalici Sibili, prijevodu mađarske knjige Fortuna iz 1594. godine, koja je od svih do sada poznatih zrinskih rukopisa najraskošnije opremljena. Ivan Golub u predavanju Križanić i Zrinski. Tragovi dodira osvrnuo se na život Jurja Križanića. Podatak da je Juraj Križanić rođen na imanju Zrinskih, njegova pripadnost ozaljskom književnom krugu te niz djela koja navodi u svojim spisima, a nalaze se u biblioteci Zrinskih, neke su od iznesenih činjenica koje upućuju na postojanje bliskih veza Križanića sa Zrinskima. O gradu Koprivnici i Zrinskima govorio je Dražen Ernečić. U vojnim je planovima Petar Zrinski pokušao zauzeti koprivničku tvrđavu, u doba zrinsko-frankopanskoga pokreta najopremljeniju tvrđavu između Drave i Save, za što je prema sedmoj točki optužnice i osuđen. Draženka Jalšić Ernečić svoj je prilog koprivničkoj temi dala izlaganjem Portreti Zrinskih iz zbirke grafika Muzeja grada Koprivnice.
Temu protestantizma u Pokuplju i Zrinskih u istoimenom predavanju obradio je Đuro Škvorc. Osvrnuvši se na početke protestantizma u Europi, Škvorc je govorio o odnosu Zrinskih prema protestantizmu, njihovu prijelazu na katoličanstvo, s posebnim naglaskom na široki kompleks pitanja o protestantizmu u Pokuplju. Hrvoje Petrić u izlaganju Gradska naselja na posjedima Zrinskih pozornost je posvetio i temeljnim osobinama demografskog i ekonomskog razvoja gradskih naselja od sredine 16. do druge polovice 17. stoljeća. Prvi dan simpozija završio je predavanjem Margarite Šimat Ikonografske referencije europskog prijama Nikole Zrinskog u engleskom životopisu iz 1664, u kojem je naglašena herojsku ikonografiju Nikole Zrinskog u europskom grafičkom nakladištvu 1664. godine.
POTICAJ ZA DALJE
ISTRAŽIVANJE
Drugi dan simpozija započeo je izlaganjem Ante Milinovića Novi prinosi poznavanju graditeljske baštine knezova Zrinskih u Pounju u 15. i 16. stoljeću u kojem je iznio svoja tridesetogodišnja multidisciplinarna istraživanja, dok je Nataša Štefanec održala predavanje Prihodi i naseljenost vlastelinstva obitelji Zrinski (oko 1550-1610), u vremenu kada oni u znatnoj mjeri povećavaju broj svojih posjeda, od koji su velik dio osvojile Osmanlije, a utjecali su i na funkcioniranje graničnih posjeda. Milan je Kruhek izlaganjem Povijesna topografija zemljišnih posjeda hrvatskih feudalnih magnata, obitelji Frankopana i Zrinskih ocrtao povijesni slijed nasljeđivanja, stjecanja i gubljenja, put uspona i širenja gospodarske moći ovih obitelji na velikom zemljopisnom području, dok je Krešimir Regan u izlaganju Plemićki gradovi, kašteli i tvrđave obitelji Zrinski napravio njihovu analizu na području cijeloga današnjeg hrvatskoga prostora, gdje su ta imanja jedne od najstarijih srednjovjekovnih plemićkih obitelji bila odraz moći i snage Zrinskih.
Dragutin Feletar izlaganjem Novi Zrin - zrinska utvrda na Muri dao je na osnovi postojeće literature te arhivskih i arholoških istraživanja najvažnije elemente povijesti utvrde, dok je Ivan Jurišić u referatu Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, prema popisu i procjeni 1672-1673. Povijest svakodnevice, na osnovi dokumenta koji je pravna posljedica presude o veleizdaji, dao prikaz načina života te pokazao kako je pridonio upotpunjavanju povijesne slike toga doba. Zorislav Horvat u izlaganju Kašteli Zrinskih u okolici Zrina potkraj 15. i tijekom 16. stoljeća dao je njihov pregled u vremenu kada se zbog turske agresije mijenjaju njihove arhitektonske karakteristike, a grade se i novi. Ladislav Dobrica i Miljenko Pandžić referatom Arhivski izvori za povijest obitelji Zrinski u Hrvatskom državnom arhivu dali su njihov pregled kako bi skrenuli pozornost i dali poticaj povjesničarima da istraže gradivo.
INTERDISCIPLINARNI PRISTUP
U nastavku drugog dana predavanje Enumeracija u epovima Marulića, Karnarutića i Nikole Zrinskoga s intertekstualnog gledišta održao je Istvan Lökös iz Mađarske. Naglasivši kako je u kompoziciji epova jedan od važnijih elemenata enumeracija, Lökös je obradio enumeraciju u epovima Judita, Vazetje Sigeta grada i Szigeti veszedelem. Lada Prister u izlaganju Zrinski i plemićka obitelj Ernuszt govori o Čakovcu, koji nakon smrti posljednjega potomka obitelji Ernuszt, postaje važan posjed obitelji Zrinskih. Preuzimanjem posjeda obitelji Ernuszt Zrinski uz svoj stari grb pridodaju i grb te moćne obitelji. O Društvu Katarina grofica Zrinski u istoimenom predavanju govorila je Lucija Benyovsky, osvrnuvši se i na druga ženska društva koja su se u Hrvatskoj i Slavoniji, po uzoru na takva društva u ostalim zemljama Habsburške Monarhije, osnivala potkraj 19. stoljeća. Mađar Sándor Bene u zanimljivu predavanju Nikola i Petar Zrinski u novijoj mađarskoj historiografiji (1947-2000) naglašava kako su predstavnici različitih ideologija te političkih i znanstvenih usmjerenja Nikolu i Petra Zrinskog iskoristili za potkrepu vlastitih koncepcija. Zrinske i Frankopane u historiografiji francuskoga govornog područja obradila je Sabine Florence Fabijanec, koja ističe prinos francuskih povjesničara hrvatskog podrijetla Gregoryja Perochea i Luca Oreškovića u osvjetljavanju problematike dvije hrvatske obitelji.
Na kraju simpozija u ime organizacijskog odbora završnu je riječ dao Đuro Vidmarović, izrazivši zadovoljstvo odazivom i rezultatima skupa te je istaknuo vrijednost izlaganja koja su mnogim novim informacijama o Zrinskima pridonijela razvoju znanstvenog istraživanja o toj velikoj i moćnoj obitelji.
Simpozij je službeno zatvorio potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, koji se također pohvalno izrazio o skupu, pritom naglasivši važnost da svako održano izlaganje nađe put do šire javnosti, uvijek željne novih spoznaja.
Potrebno je naglasiti kako je skup pomalo neočekivanim interdisciplinarnim pristupom sudionika obradi teme obitelji Zrinskih zaista iznio mnoge nove informacije o njoj te posebno ističući izlaganja Mađara Benea i Lökösa te Austrijanke Christe Höller da je pridonio osvjetljavanju nekih nedovoljno obrađenih područja toga dijela hrvatske povijesti. Za one koji nisu uspjeli prisustvovati simpoziju najavljeno je objavljivanje zbornika sa svim održanim izlaganjima.Antonija Vranić - Josipa Dragičević
(Vijenac br. 280, 25. studenoga 2004.)


Ponedjeljak, 8. studenoga 2004.

9.00 – Otvaranje znanstvenog skupa i pozdravne riječi
9.15 – Predavanja, I. sekcija
Voditelji: Đuro Vidmarović, Christa Höller, Ivan Golub
Damir Karbić (Zagreb): Povijest obitelji Zrinskih u kasnom srednjem vijeku (s posebnim osvrtom na drugu polovicu 14. i početak 15. stoljeća)
Ivan Jurković (Pula): Nikola Stariji i Nikola Sigetski
Lelja Dobronić (Zagreb): Zrinski i Frankopani u Zagrebu i odnosi sa Zagrepčanima
Anđelko Mijatović (Zagreb): Ratni plan zrinsko-frankapanskog pokreta i njegovo izvršenje
Ante Nazor (Zagreb): Zimska vojna Nikole Zrinskoga 1664.
Vladimir Brnardić (Zagreb): Nikola Zrinski kao vojni pisac s posebnim osvrtom na utjecaj antičkoga pisca Vegecija na njegova djela
Emil Čić (Zagreb): Hrvatski heroizam i Providnost kao motiv filozofije povijesti

12.00 – Rasprava
13.00 – 14.00 - Objed

16.00 – Predavanja, II. sekcija
Voditelji: Đuro Vidmarović, Damir Karbić, Lelja Dobronić
Christa Höller (Graz): The Counts of Zrinski in Graz
Zvonimir Bartolić Čakovec), Čakovečka knjiga gatalica Sibila
Ivan Golub (Zagreb), Križanić i Zrinski. Tragovi dodira
Dražen Ernečić (Koprivnica): Zrinski i Koprivnica
Đuro Škvorc (Zagreb): Protestantizam u Pokuplju i Zrinski
Hrvoje Petrić (Zagreb): Gradska naselja na posjedima Zrinskih
Draženka Jalšić-Ernečić (Koprivnica): Portreti Zrinskih iz zbirke grafika Muzeja grada Koprivnice
Margarita Šimat (Zagreb): Ikonografske referencije europskog prijama Nikole Zrinskog u engleskom životopisu iz 1664.

18.30 – Rasprava

Utorak, 9. studenoga 2004.

9.30 – Predavanja, III. sekcija
Voditelji: Đuro Vidmarović, Franko Mirošević, Istvŕn Lökös
Ante Milinović (Zagreb): Novi prinosi poznavanju graditeljske baštine knezova Zrinskih u Pounju u 15. i 16. stoljeću
Nataša Štefanec (Zagreb): Prihodi i naseljenost vlastelinstava obitelji Zrinski (oko 1550-1610)
Milan Kruhek (Zagreb): Povijesna topografija zemljišnih posjeda hrvatskih feudalnih magnata, obitelji Frankopana i Zrinskih
Krešimir Regan (Zagreb): Plemićki gradovi, kašteli i tvrđave obitelji Zrinski
Dragutin Feletar (Zagreb): Novi Zrin - zrinska utvrda na Muri
Ivan Jurišić (Zagreb): Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, prema popisu i procjeni 1672-1673. Povijest svakodnevnice
Zorislav Horvat (Vrbovec): Kašteli Zrinskih u okolici Zrina potkraj 15. i tijekom 16. stoljeća
Ladislav Dobrica – Miljenko Pandžić(Zagreb): Arhivski izvori za povijest obitelji Zrinski u Hrvatskom državnom arhivu

12.00 – Rasprava

16.00 – Predavanja, IV. sekcija
Voditelji: Đuro Vidmarović, Milan Kruhek, Zorislav Horvat
Istvŕn Lökös (Eger): Enumeracija u epovima Marulića, Karnarutića i Nikole Zrinskoga s intertekstualnog gledišta
Lada Prister (Zagreb): Zrinski i plemićka obitelj Ernuszt
Lucija Benyovsky (Zagreb): Društvo Katarina grofica Zrinski
Franko Mirošević (Zagreb): Zrinski u našim udžbenicima i programima od 1945. do danas
Šandor Bene (Budimpešta): Nikola i Petar Zrinski u novijoj mađarskoj historiografiji (1947-2000)
Sabine Florence Fabijanec (Zagreb): Zrinski i Frankapani u historiografiji francuskoga govornog područja
Franjo Šanjek (Zagreb): Zaključna riječ

18.30 – Rasprava i zaključak skupa

Organizacijski odbor

dr. sc. Zoran Ladić
prof. Đuro Vidmarović
mr. sc. Ivica Zvonar



❌

◀

▶

Pregled