Zbivanja

Odjel za filozofiju Matice hrvatske

Znanstveni skup "Hrvatska filozofija u 20. stoljeću"

2. do 4. ožujka 2006, Matica hrvatska, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Organizacijski odbor: Damir Barbarić i Franjo Zenko


SUDIONICI:Erna Banić-Pajnić, Damir Barbarić, Pavo Barišić, Tomislav Bracanović, Branka Brujić, Nadežda Čačinovič, Tvrtko Jolić, Mihaela Karšulin, Ivan Koprek, Ivan Kordić, Srećko Kovač, Stipe Kutleša, Josip Oslić, Željko Pavić, Zlatko Posavac, Žarko Puhovski, Ljerka Schiffler, Petar Šegedin, Dario Škarica, Josip Talanga, Lino Veljak, Franjo Zenko


ČETVRTAK, 2. ožujka 2006.

10.00-10.15 Otvaranje skupa
Pozdravne riječi

10.15-11.00 Franjo Zenko
Ideja hrvatske nacionalne filozofije u 20. stoljeću

11.00-11.45 Tvrtko Jolić
Osnovne institucije hrvatske filozofije u Hrvatskoj u 20. stoljeću

11.45-12.00 Stanka

12.00-12.45 Tomislav Bracanović
Filozofski časopisi u Hrvatskoj u 20. stoljeću

12.45-13.30 Josip Talanga
Etička misao u hrvatskoj filozofiji u 20. stoljeću

13.30-14.45 Stanka

14.45-15.30 Zlatko Posavac
Hrvatska estetika u prvoj polovici 20. stoljeća

15.30-16.15 Nadežda Čačinovič
Hrvatska estetika u drugoj polovici 20. stoljeća

16.15-16.30 Stanka

16.30-17.15 Srećko Kovač
Moderna logika u hrvatskoj filozofiji 20. stoljeća

17.15-18.00 Stipe Kutleša
Filozofske rasprave o znanosti u Hrvatskoj u 20. stoljećuPETAK, 3. ožujka 2006.


10.00-10.45 Josip Oslić
Filozofija religije u Hrvatskoj u 20. stoljeću

10.45-11.30 Ivan Koprek
Filozofija i teologija u Hrvatskoj u 20. stoljeću

11.30-11.45 Stanka

11.45-12.30 Željko Pavić
Uspon neoskolastike do filozofije. Hrvatska neoskolastika u 20. stoljeću

12.30-13.15 Žarko Puhovski
Nadomjesna politička filozofija. Invalidna filozofija politike u hrvatskome 20. stoljeću

13.15-14.00 Lino Veljak
Prijepori oko Praxisa


SUBOTA, 4. ožujka 2006.


10.00-10.45 Erna Banić-Pajnić
Istraživanje povijesti filozofije u Hrvatskoj u 20. stoljeću

10.45-11.30 Petar Šegedin
Istraživanje antičke filozofije u Hrvatskoj u 20. stoljeću

11.30-11.45 Stanka

11.45-12.30 Mihaela Girardi-Karšulin
Istraživanje povijesti hrvatske renesansne filozofije u Hrvatskoj u 20. stoljeću

12.30-13.15 Branka Brujić
Recepcija filozofije Martina Heideggera u Hrvatskoj u 20. stoljeću

13.15-13.30 Stanka

13.30-14.15 Ivan Kordić
Recepcija hermeneutičke filozofije u Hrvatskoj u 20. stoljeću

14.15-15.00 Damir Barbarić
Nastojanja oko mišljenja na materinskom jeziku


***


Hrvatska filozofija u XX. stoljeću naslov je trodnevnoga znanstvenog skupa koji je od 2. do 4. ožujka, u organizaciji Damira Barbarića i Franje Zenka iz Odjela za filozofiju Matice hrvatske, održan u palači Matice hrvatske. Drugoga ožujka, nakon pozdravnih riječi akademika Tonka Maroevića, potpredsjednika Matice hrvatske, uvodno je predavanje pod naslovom Ideja hrvatske nacionalne filozofije u 20. stoljeću održao Franjo Zenko, koji je istaknuo da je ideja nacionalne filozofije rođena u 19. stoljeću s hrvatskim narodnim preporodom, a filozofski ju je razradio Franjo Marković, obnovitelj hrvatske filozofije, za kojega subjekt filozofije nije bio pojedinac, nego duh naroda. Zenko je upozorio na četiri faze razvoja hrvatske nacionalne filozofije — prvu do 1918, koju je obilježila borba za emancipaciju od duhovnoga kolonijalizma, drugu od 1918. do 1945, koja je nastavak borbe za afirmaciju i razvoj duhovne autonomije, treću od 1945. do 1990, u kojoj prevladava marksistička filozofija, i četvrtu od državnoga osamostaljenja do današnjih dana, u kojoj dolazi do ponovnoga oživljavanja nacionalne filozofije. Nakon Zenka izlagali su Tvrtko Jolić, Osnovne institucije hrvatske filozofije u Hrvatskoj u 20. stoljeću, Tomislav Bracanović, Filozofski časopisi u Hrvatskoj u 20. stoljeću, i Josip Talanga, Etička misao u hrvatskoj filozofiji u 20. stoljeću. U poslijepodnevnom dijelu govorili su Zlatko Posavac, Hrvatska estetika u prvoj polovici 20. stoljeća, Nadežda Čačinovič, Hrvatska estetika u drugoj polovici 20. stoljeća, Srećko Kovač, Moderna logika u hrvatskoj filozofiji 20. stoljeća, i Stipe Kutleša, Filozofske rasprave o znanosti u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Idućega dana znanstveni se skup nastavio izlaganjima Josipa Oslića, Filozofija religije u Hrvatskoj u 20. stoljeću, Ivana Kopreka, Filozofija i teologija u Hrvatskoj u 20. stoljeću, Željka Pavića, Uspon neoskolastike do filozofije. Hrvatska neoskolastika u 20. stoljeću. Lino Veljak govorio je o Prijeporima oko Praxisa, a Erna Banić–Pajnić o Istraživanju povijesti filozofije u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Treći je dan znanstvenoga skupa započeo izlaganjem Petra Šegedina o Istraživanju antičke filozofije u Hrvatskoj u 20. stoljeću, Mihaela Girardi–Karšulin govorila je o Istraživanju povijesti hrvatske renesansne filozofije u Hrvatskoj u 20. stoljeću, Branka Brujić o Recepciji filozofije Martina Heideggera u Hrvatskoj u 20. stoljeću, Ivan Kordić, predsjednik Odjela za filozofiju Matice hrvatske, o Recepciji hermeneutičke filozofije u Hrvatskoj u 20. stoljeću te Damir Barbarić, pročelnik Matičina odjela za filozofiju, o Nastojanjima oko mišljenja na materinskom jeziku.

slika

Naslovnica trećega sveska trodijelne Povijesti filozofije Alberta Bazale, pionirskoga djela hrvatske filozofije 20. stoljeća. Znanstveno utemeljeno proučavanje filozofske misli, širenje filozofske kulture te stvaranje hrvatske filozofske terminologije, temeljne su tekovine ovoga djela. Bazalinu Povijest filozofije objavila je Matica hrvatska na početku 20. stoljeća.

Prvi svezak (Povjest narodne filozofije grčke) i drugi svezak (Filozofija helenističko-rimska; Filozofija u srednjem vijeku; Novija filozofija do Kanta), opremljeni u duhu klasične secesije, objavljeni su 1906. i 1909. Treći svezak (Povijest filozofije najnovijega doba; Tumač najobičnijih filozofijskih naziva) u opremi Ljube Babića objavljen je 1912.



❌

◀

▶

Pregled