Zbivanja - znanstvena tribina

Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske

Znanstvena tribina QUO VADIS GMO?

Utorak, 22. svibnja 2012. u 18 sati, Velika dvorana Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb
slika
ODJEL ZA PRIRODOSLOVLJE I MATEMATIKU MATICE HRVATSKE

poziva Vas na znanstvenu tribinu


Quo vadis GMO?


Predavanje će održati prof. dr. sc. Hrvoje Fulgosi


Nakon gotovo dva desetljeća intenzivnog uzgoja na poljima diljem svijeta, genetički modificirani organizmi neprestano izazivaju kontroverze, stvaraju strahove i nepovjerenje. Genetičko inženjerstvo kao grana biologije razvija se vrlo brzo. Od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća do danas genetički modificirani organizmi i proizvodi dobiveni od njih gotovo su svuda oko nas, a istraživanja novih GMO-a proširila su se iz razvijenih zemalja u svaki kutak Zemlje. Skoro sve europske zemlje uvele su zabranu uzgajanja GM usjeva, dok s druge strane Atlantika Brazil, Argentina i SAD ne mogu zadovoljiti svjetsku potražnju za sojom i kukuruzom, sijući milijune hektara GM biljkama. Većina stočne hrane u Europi sadrži sastojke dobivene od GMO-a, pa se tako godišnje na stari kontinent uvozi 35 milijuna tona GM soje i kukuruza. Kina i Indija istražuju i komercijaliziraju brojne nove GM organizme. U Hrvatskoj je uvriježeno mišljenje da je ova tehnologija nepotrebna, te da bi GMO organizmi uneseni u ekosustave pogubno djelovali na hrvatsku biološku raznolikost. Može li Hrvatska imati koristi od branda „GMO-free“ razvijajući vlastitu tehnologiju i znanje?


Hrvoje Fulgosi (rođen 1967. u Zagrebu) diplomirao je 1991. biologiju, smjer Molekularna biologija, a 1993. magistrirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju obranio je 1999. na Ludwig-Maximilians sveučilištu u Münchenu stekavši titulu doktora prirodnih znanosti. Otad advije i pol godine provodi u Njemačkoj na Sveučilištu Christian-Albrechts u Kielu gdje završava postdoktorsku specijalizaciju. Godine 2009. izabran je za izvanrednog profesora na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a 2011. za znanstvenog savjetnika. Od 2006. voditelj je Laboratorija za elektronsku mikroskopiju na Institutu Ruđer Bošković. Nositelj je kolegija Genetičko inženjerstvo, Evolucija genoma, Fotosinteza i Struktura i funkcija fotosintetskih membrana u okviru bolonjskih sveučilišnih programa na Odjelu za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu. Na doktorskom studiju Molekularne bioznanosti drži kolegij Genetika i evolucija fotosintetskih organizama i Genetičko inženjerstvo u biotehnologiji. Bavi se istraživanjem temeljnog procesa fotosinteze u biljkama i cijanobakterijama. Objavio je 35 znanstvenih radova od kojih je 27 citirano u bazi Current Contents i jedan sveučilišni udžbenik.


Voditeljica: mr. sc. Jasna Matekalo Draganović, pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku





❌

◀

▶

Pregled