Zbivanja - predavanje

Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske

UTJEČU LI KLIMATSKE PROMJENE NA POLJOPRIVREDU U HRVATSKOJ?

Sažetak predavanja dr. sc. Višnjice Vučetić, znan. sur. i Marka Vučetića, dipl. ing. fiz.

Predavanje je predviđeno za održavanje u sigurnijim epidemiološkim uvjetima.

Čovjekov je pogled od davnina bio uprt u nebo zbog neprestane ovisnosti o vremenskim zbivanjima i njegove potrebe za hranom te gole borbe za preživljavanjem i opstankom. Neizvjesnost vremenskih prilika i nedovoljno proizvedene hrane tjerala ga je na praćenje vremena, traženju zakonitosti u prirodi i povezanosti vremena i života na Zemlji. Stoga i korijeni meteorologije, ili možda bolje reći, agrometeorologije leže u tim prapočecima.

Danas se većina znanstvenika slaže, da je glavni uzročnik uočenog globalnog zatopljenja u posljednjih stotinjak godina, porast koncentracije stakleničkih plinova kao rezultat ljudske djelatnosti. Međutim, cjelokupno gospodarstvo je vrlo osjetljivo na klimatske promjene, te se predviđa da će proizvodnja hrane pretrpjeti najveće štete kao izravnu posljedicu tih promjena. 

Svjedoci smo sve učestalijih i bržih izmjena ekstremnih vremenskih događaja. Duga vruća i sušna razdoblja izmjenjuju se s obilnim količinama oborine koji uzrokuju katastrofalne bujične poplave i nanose velike gubitke u poljoprivrednoj proizvodnoj. U Hrvatskoj suša uzrokuje najveće gospodarske štete, čak 39% otpada na štetu od suše u odnosu na ostale elementarne nepogode. Sušni uvjeti tijekom vegetacijskog razdoblja, zbog nedostatka vode tijekom klijanja ili zrenja, mogu znatno smanjiti prinose usjeva ili urod plodova.

Vremenske prilike jako utječu na biljnu proizvodnju, a osobito raspodjela količine oborine tijekom godine. Povećanje sušnog stresa i skraćivanje vegetacije poljodjelskih kultura, zbog povećanja temperature zraka, su glavni čimbenici koji ograničavaju poljoprivrednu proizvodnju. Za ublažavanje očekivanih šteta u poljodjelstvu i spremnost prilagodbi novonastalim vremenskim i klimatskim uvjetima, neophodna su meteorološka i agrometeorološka istraživanja te postupna, ali ubrzana primjena, tih dobivenih rezultata i zaključaka. No, zatopljenje nema uvijek negativan učinak. Ozimim poljoprivrednim kulturama kao npr. pšenica ili sjetva jarog ječma u jesen, a ne u proljeće, pogoduju sve toplije zime i mogućnost povećanja njihova prinosa.

Dakle, biljna proizvodnja više se ne može prepustiti slučaju već je potrebno obavljati agrometeorološka mjerenja i opažanja razvojnih faza poljoprivrednih kultura u nasadima, njihovo vrijeme nastupa usporediti s vremenskim uvjetima i predviđenim klimatskim promjenama te pratiti kratkoročne i dugoročne agrometeorološke prognoze za pravovremeno poduzimanje određenih agrotehničkih mjera pri obradi tla, gnojidbi, suzbijanje biljnih bolesti/štetnika i korova, navodnjavanju i žetvi/berbi.


❌

◀

▶

Pregled