Odjel za poljodjelstvo Matice hrvatske
Hrana je ključni zdravstveni, ekonomski i nacionalni čimbenik razvoja Hrvatske. Suočeni smo s poražavajućom činjenicom da smo pri samom vrhu Europske unije po stopi pretilosti, po stopi obolijevanja i smrtnosti od srčanožilnih bolesti, po udjelu troškova hrane u kućnom proračunu, po ovisnosti o uvozu hrane, a i živimo kraće od prosjeka Europske unije.
Ugledni hrvatski znanstvenici i stručnjaci na tribini Što jedemo i kako se hranimo otvoreno će raspraviti o tome što jedemo, kakve je kvalitete hrana, tko je i kako kontrolira, a tko je proizvodi, kakve su naše prehrambene navike, ima li razlike između hrvatske i uvezene hrane, što činimo na promjeni gore navedenih poražavajućih činjenica, a što bismo trebali činiti.
Pozdravna riječ
mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik Odjela za poljodjelstvo Matice hrvatske
Uvodno izlaganje
dr. sc. Martina Jurković, voditeljica Odjela za prehranu i upravljanje podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Što jedemo, prehrambene navike kroz životnu dob
Sudionici tribine
doc. dr. sc. Mato Čačić, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
dr. sc. Martina Jurković, voditeljica Odjela za prehranu i upravljanje podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu
prof. dr. sc. Martina Bituh, redovita profesorica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Ivica Kisić, redoviti profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Eva Pavić, dipl. ing., sveuč. spec., voditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb
g. Krešimir Supanc, prof., ravnatelj OŠ Jure Kaštelana u Zagrebu koja sudjeluje u projektu Eko hrana u školama i vrtićima Grada Zagreba
Moderatorica: izv. prof. dr. sc. Jana Šic Žlabur, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
GLAVNI ZAKLJUČCI TRIBINE
Hrana je ključni zdravstveni, ekonomski i nacionalni čimbenik razvoja Hrvatske. Suočeni smo s poražavajućom činjenicom da smo pri samom vrhu Europske unije po stopi pretilosti, po stopi obolijevanja i smrtnosti od srčanožilnih bolesti, po udjelu troškova hrane u kućnom proračunu, po ovisnosti o uvozu hrane, a i živimo kraće od prosjeka Europske unije.
Tribina je kroz različite stručne perspektive povezala pitanja prehrambenih navika, kvalitete i sigurnosti hrane te njihova utjecaja na zdravlje pojedinca i stanovništva. Istaknuto je kako je prehrana mnogo više od svakodnevnog izbora namirnica – ona je važan čimbenik zdravlja, ali i pitanje poljoprivredne proizvodnje, zaštite okoliša te odgovornosti cijelog društva.
Na temelju izlaganja i rasprave sudionika izdvojeni su sljedeći zaključci:
1. Zdrave prehrambene navike potrebno je razvijati od najranije dobi.
Obitelj ima ključnu ulogu u oblikovanju prehrambenih navika djece, ali jednako važnu ulogu imaju vrtići, škole i druge odgojno-obrazovne ustanove. Edukacija o pravilnoj prehrani mora biti kontinuirana i popraćena konkretnim mogućnostima za odabir kvalitetnih obroka.
2. Zdrava prehrana mora biti dostupna i pristupačna svima.
Pravilna i uravnotežena prehrana ne smije biti privilegija pojedinih društvenih skupina. Potrebno je poticati raznoliku prehranu, primjerene količine i navike koje je moguće dugoročno održavati, uz uvažavanje ekonomskih mogućnosti i životnih okolnosti stanovništva.
3. Odgovornost za zdravu prehranu ne može se prepustiti samo pojedincu.
Na naše prehrambene izbore utječu dostupnost i cijena hrane, način života, informiranost, marketing i okruženje u kojem živimo. Zato su nužni zajedničko djelovanje i suradnja obitelji, obrazovnog i zdravstvenog sustava, proizvođača hrane, institucija i donositelja odluka. Cilj treba biti stvaranje okruženja u kojem je zdraviji izbor ujedno i jednostavniji i dostupniji izbor.
4. Prehrana je važan dio prevencije bolesti i očuvanja zdravlja.
Pretilost, šećerna bolest te bolesti srca i krvnih žila zahtijevaju sustavan i dugoročan pristup prevenciji. Uz uravnoteženu prehranu, važno je poticati svakodnevno kretanje, pravodobnu edukaciju i stručnu podršku te prehranu prepoznati kao važan dio očuvanja zdravlja tijekom cijelog života.
5. Kvaliteta i sigurnost hrane počinju mnogo prije nego što hrana dođe na naš stol.
Na zdravstvenu ispravnost hrane utječe cijeli put od polja do stola – od stanja tla i načina proizvodnje, preko prerade, transporta i skladištenja, do distribucije, prodaje i pripreme. Stoga je važno kontinuirano pratiti i unaprjeđivati sve faze prehrambenog lanca.
6. Zaštita potrošača zahtijeva kontinuiranu procjenu rizika i suradnju institucija.
Prisutnost potencijalno štetne tvari u hrani ne znači automatski i stvarni rizik za zdravlje. Potrebno je stručno procijeniti izloženost potrošača i moguće posljedice, pravodobno prepoznati potencijalne izvore onečišćenja te odluke o zaštiti zdravlja temeljiti na znanstvenim podacima i suradnji nadležnih institucija.
7. Zdrava prehrana počinje znanjem, ali zahtijeva promjene u cijelom sustavu.
Informiranost o pravilnoj prehrani važna je, ali nije dovoljna ako ne postoje uvjeti za njezinu primjenu u svakodnevnom životu. Potrebno je povezati edukaciju, kvalitetnu proizvodnju hrane, dostupnost zdravstveno ispravnih i nutritivno vrijednih namirnica te odgovorne javne politike.
Zajednička poruka tribine
Hrana je ključni zdravstveni, ekonomski i nacionalni čimbenik razvoja Hrvatske.
Hrana nije samo ono što svakodnevno stavljamo na tanjur. Ona je poveznica našeg zdravlja, poljoprivrede, okoliša, gospodarstva i kvalitete života. Odgovornost za ono što jedemo dijelimo svi – od proizvođača i institucija do obrazovnog i zdravstvenog sustava te svakog pojedinca. Zato je cilj stvarati prehrambeni sustav u kojem će sigurna, kvalitetna i nutritivno vrijedna hrana biti dostupna svima, a zdrave prehrambene navike postati dio svakodnevice.
❌
◀
▶