Zbivanja - tribina

Matica hrvatska, Odjel za likovne umjetnosti Matice hrvatske

Tribina HRVATSKA I EUROPA: Zašto izaći na europske izbore?

Četvrtak, 9. svibnja 2024. u 11:00 sati, Dvorana Jure Petričevića, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Sudjeluju:

Božo Kovačević, Mate Maras, Dino Milinović, Milan Pelc, Zvonimir Frka Petešić, Božo Skoko.

Nakon što smo prošle godine u Matici hrvatskoj obilježili deset godina od pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, ovogodišnja tribina povodom Dana Europe u znaku je skorih izbora za Europski parlament. Daleko od predizborne kampanje i politike, tribina okuplja raznoliku skupinu znanstvenika, stručnjaka i javnih osoba koji će pokušati odgovoriti na pitanje „Zašto izaći na europske izbore“ i koje nas vrijednosti pritom moraju voditi. Sudionici tribine imaju jednu zajedničku crtu: bogato i raznoliko životno i profesionalno iskustvo, u Hrvatskoj i inozemstvu. Oni su politolozi i diplomati, povjesničari umjetnosti i književnici, prevoditelji, matematičari i marketinški stručnjaci, rodom od Studenaca, Ljubuškog, Pakraca i Zagreba, do Pariza. Svi su pristali sudjelovati u razgovoru o prošlosti i budućnosti Europe, mjestu i prepoznatljivosti Hrvatske u Uniji i izazovima koji su pred nama, svjesni pritom da pitanja ne podrazumijevaju i konačne odgovore, ali da ih je neophodno postavljati. Uvjereni da je „misleća Europa“ preduvjet za uspjeh jedinstvene političke organizacije, ali i za očuvanje nacija i identiteta koji čine Uniju, naša ideja-vodilja ostaje vizija Erazma Rotterdamskog o Europi „široke humanističke i znanstvene kulture koja će doprijeti do najvećeg broja ljudi putem mnoštva tekstova koji su postali dostupni zahvaljujući velikom broju tiskara i besplatnim svjetovnim obrazovnim ustanovama u kojima se mogu naučiti sve mudrosti svijeta“. Danas, kada su nam na raspolaganju nova i moćna komunikacijska oruđa, Erazmova poruka ostaje jednako aktualna, a naša zadaća još svrhovitija.

*

Božo Kovačević (1955) diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U studentskim danima radio kao urednik biltena Dana mladog teatra te kao pomoćnik glavnog urednika časopisa Pitanja. S Brankom Matanom 1978. godine pokrenuo časopis Gordogan. Radio kao urednik u Izdavačkom poduzeću Globus te kao predavač sociologije kulture na Tehnološkom fakultetu i na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Jedan je od inicijatora osnivanja prve demokratske stranke u Hrvatskoj HSLS 1989. godine. U dva mandata, od 1992. do 1999. bio je saborski zastupnik. Od 2000. do 2003. bio je ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja u vladi Ivice Račana. Kao veleposlanik RH u Moskvi radio je u razdoblju od 2003. 2008. Od 2010. do 2019. predavao je teorije međunarodnih odnosa na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammaskjöld. Od 2017. na Sveučilištu za treću životnu dob Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu održava kolegije u kojima obrađuje aktualne međunarodne teme. Objavio je više stotina znanstvenih i stručnih radova. Posljednjih godina često se pojavljuje kao vanjskopolitički komentator u domaćim i stranim medijima. Objavio je pet knjiga.

Dr. h. c. Mate Maras: rođen u Studencima kod Imotskog 1939. Diplomirao matematiku i fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Oženjen ― supruga Dunja i dva odrasla sina. Radio kao srednjoškolski profesor, urednik u nakladničkim kućama i na Hrvatskome radiju, tajnik središnjice Matice hrvatske. Sedam godina proveo u diplomaciji kao kulturni ataše u Parizu i Washingtonu. Prevodi ponajviše s engleskog, talijanskog i francuskog jezika; za prijevod Rabelaisa dobio Veliku nagradu Francuske akademije; za prijevod Shakespearea dobio je nagrade Iso Velikanović, Kiklop i Nagradu Grada Zagreba. Za doprinos hrvatskoj kulturi primio odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Sastavio Rimarij hrvatskoga jezika i objavio roman Pisma od smrti, knjigu pjesama Kasna berba te izbor kraćih radova Komedija od života.

Prof. dr. sc. Dino Milinović (1959): rođen u Zagrebu. Povjesničar umjetnosti i književnik, redoviti profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i pročelnik Odjela za likovne umjetnosti Matice hrvatske. Osim znanstvenih i stručnih radova na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku, objavio je pet romana. Bio je tajnik Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om (1992-1999) te savjetnik za kulturu u Veleposlanstvu RH u Parizu (1999-2001). Nositelj odlikovanja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, komu je posvetio jedan od svojih romana (Marulov san).

Dr. sc. Milan Pelc: povjesničar umjetnosti, znanstvenik emeritus na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Kao stipendist Zaklade Alexander von Humboldt višekratno je studijski boravio u Njemačkoj. Predsjednik je Kluba hrvatskih humboldtovaca. Od 2003. do 2018. ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Predavao je različite kolegije s područja povijesti umjetnosti i vizualne kulture na Sveučilištu u Zagrebu. Težišta istraživanja: povijest umjetnosti ranoga novoga vijeka u Hrvatskoj i povijest tradicionalne vizualne kulture, u prvom redu grafike i knjižne slike. Surađivao je na obradi i faksimilnom objavljivanju Valvasorove grafičke zbirke Nadbiskupije zagrebačke. Među objavljenim knjigama ističu se monografije Renesansa u Hrvatskoj (2007), Theatrum humanum. Ilustrirani leci Valvasorove zbirke (2012) i Minijature u misalima zagrebačkog biskupa Jurja od Topuskog (2018).

Zvonimir Frka-Petešić predstojnik je Ureda predsjednika Vlade od rujna 2017. Kao karijerni diplomat služio je u Parizu i Bruxellesu te bio veleposlanik u Maroku. Na Zrinjevcu je vodio Službu za javnu diplomaciju i Upravu za potporu procesu pristupanja Europskoj uniji. Urednik je publikacija »Što donosi članstvo u Europskoj uniji« i »Sve što ste htjeli znati o EU« te »Hrvatska, zemlja i ljudi«. Suautor je (s Božom Skokom) knjige »Hrvatska u 30 priča«, najprodavanije knjige u Hrvatskoj u 2023. godini u kategoriji »društvo, politika i povijest«. Diplomirao je geografiju i magistrirao geopolitiku na Sveučilištu Paris-8.

Prof. dr. sc. Božo Skoko: redoviti profesor strateškog komuniciranja na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje obnaša dužnost zamjenika voditelja poslijediplomskog specijalističkog studija Odnosi s javnošću. Gostujući je profesor Veleučilišta Edward Bernays na kolegijima Hrvatska kao brend i Javna diplomacija. Jedan je od vodećih hrvatskih stručnjaka za odnose s javnošću. Suutemeljitelj je vodeće hrvatske agencije za komunikacijski menadžment Millenium promocija. Među prvima se u hrvatskoj znanosti sustavno počeo baviti fenomenom nacionalnog brendiranja. Autor je niza knjiga posvećenih identitetu i imidžu Hrvatske.


Galerija slika

❌

◀

▶

Pregled