Zbivanja - tribina

Matica hrvatska

Tribina HRVATSKA I EUROPA: PROŠLOST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST

Utorak, 9. svibnja 2023. u 11:00 sati, Dvorana Jure Petričevića, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Sudjeluju:
Darko Polšek
Zvonimir Frka-Petešić
Dino Milinović 

Moderator:

 Luka Šeput

Deset je godina od pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji. Jedni su oduševljeni, drugi misle da smo još jednom odlutali u maglu... Ipak, htjeli to ili ne, Europa je naša sudbina, bila je to od trenutka kada smo prešli rijeku Dravu i rimskim se cestama spustili do Jadranskoga mora, ostali zadivljeni antičkom civilizacijom i kleknuli pred križem. Ideja Europe, maglovito prisutna još od vremena drevnih Grka, kada ju je utjelovio mit o otmici kćeri feničkoga kralja Agenora, dobila je čvrste konture u vrijeme renesanse. Erazmo Roterdamski i Thomas More vjerovali su u njezino jedinstvo, Marko Marulić lamentirao je nad neslogom europskih vladara, Bernardin Frankopan zazivao je njezinu pomoć u obrani „predziđa kršćanstva“; Miroslav Krleža grozio se nad njom 1933. godine, a Stefan Zweig umro je u izgnanstvu od tuge za njom. Nesavršena, nedovršena, nejednaka, Europa je još uvijek projekt u nastajanju i potrebna joj je pomoć.

 Cilj je ove tribine, kojom Matica hrvatska obilježava Dan Europe i desetu obljetnicu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, da potakne dijalog o političkoj organizaciji Europe i hrvatskim iskustvima tijekom protekloga desetljeća, ali i o temeljima na kojima se zasniva jedinstvo europske kulture, bez čega ne bi bilo osjećaja zajedničke sudbine koju dijelimo s drugim europskim narodima. Vjerujemo da Europa nije samo politički savez – takav savez uvijek je nepostojan – već prije svega duhovni organizam koji raste i razvija se; oboje su danas ugroženi (epidemija, rat, emigracije, ideološke podjele, klimatske promjene).

 Ima li Europa dovoljno snage – i ambicije – da se othrva starim i novim demonima i da nastavi biti nositeljica humanističkih i prosvjetiteljskih vrijednosti koje su stoljećima oblikovale njezinu kulturu? Može li, na tragu svoga bogatog iskustva, biti uzor za svijet sutrašnjice, ili će zaboraviti na sebe i utopiti se u globalnoj kulturi istovjetnog, ovisnoj o diktatu financijskih tržišta, stopama rasta i umjetnoj inteligenciji? Jedno je sigurno: ako ne želimo biti ostavljeni postrani kao puki promatrači, i mi moramo sudjelovati u dijalogu o europskoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Samo ćemo tako biti spremni za iskušenja koja nas čekaju. Već 180 godina na braniku hrvatske kulture i njezinih europskih vrijednosti, uvjerena da nikada tijekom naše duge povijesti nismo bili samo promatrači, Matica hrvatska poziva na nastavak davno započetog dijaloga.

____________

Darko Polšek redoviti je profesor sociologije na Studiju antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu i njegov voditelj od listopada 2014. Bio je Fulbrightov stipendist na Virginia Polytechnic, stipendist DAAD-a u Heidelbergu, OAD-a u Grazu te zaklade Open Society na St. Catherine’s College, Sveučilišta u Oxfordu. Dugogodišnji je voditelj međunarodnog poslijediplomskog seminara Sociology of the Sciences na IUC-u u Dubrovniku i voditelj njemačke zaklade Friedrich Naumann u Zagrebu. Član je Odjela za sociologiju Matice hrvatske, član predsjedništva Hrvatskog filozofskog društva i Hrvatskog sociološkog društva. Autor je, koautor i urednik dvadeset i jedne knjige, među kojima su udžbenik sociologije za 3. razred srednje škole i udžbenik sociologije na Pravnome fakultetu u Zagrebu.

Zvonimir Frka-Petešić predstojnik je Ureda predsjednika Vlade od rujna 2017. Kao karijerni diplomat prethodno je obnašao dužnost veleposlanika u Maroku, vodio Službu za javnu diplomaciju u MVEP-u i bio ravnatelj Uprave za potporu procesu pristupanja Europskoj Uniji. Između ostalog, bio je urednik publikacija MVEP-a Što donosi članstvo u Europskoj uniji i Sve što ste htjeli znati o EU. Služio je u Parizu i Bruxellesu, gdje je, u hrvatskoj misiji pri EU, tijekom pristupnih pregovora bio glasnogovornik. Nakon studija matematike i fizike na Sveučilištu Paris-6, diplomirao je geografiju i magistrirao geopolitiku na Sveučilištu Paris-8.

Dino Milinović redoviti je profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao povijest umjetnosti i arheologiju. Završio poslijediplomski studij Civilizacija kasne antike na sveučilištu Paris IV – Sorbonne. Doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na temu bjelokosnog plenarija iz riznice Zagrebačke katedrale. Za knjigu Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kršćanske umjetnosti (FF Press i Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2016) dobio godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske. Osim znanstvenih i stručnih radova na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku, objavio je pet romana. Bio je tajnik Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om (1992–1999), te savjetnik za kulturu u Veleposlanstvu RH u Francuskoj (1999–2001). Trenutno je predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i pročelnik Odjela za likovne umjetnosti Matice hrvatske. Član je i Društva hrvatskih književnika.

 


Galerija slika

❌

◀

▶

Pregled