Zbivanja - otkrivanje spomen-ploče

Matica hrvatska

Svečano otkrivanje spomen-ploče hrvatskoj književnici MARI ŠVEL-GAMIRŠEK

Utorak, 12. travnja 2016. u 12:00 sati, Marulićev trg 13, 10000 Zagreb
slika

Prigodan govor o Mari Švel-Gamiršek održat će dr. sc. Katica Čorkalo Jemrić, književna povjesničarka

Spomen-ploču postavljaju Matica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika i Kršćanska sadašnjost

Pozivamo Vas da svojim dolaskom odate počast Mari Švel-Gamiršek

Hrvatska književnica Mara Švel-Gamiršek rođena je u Srijemskoj Mitrovici 3. I. 1900.  Završila je gimnaziju na Sušaku. Književni joj je rad tematski vezan uz Slavoniju, pa se u dvjema knjigama novela, Šuma i Šokci (1940) i Portreti nepoznatih žena (1942), bavi intimnom tragedijom običnih ljudi suočenih s velikim povijesnim događajima, zbog čega je prozvana »šokačkom Selmom Lagerlöf«. Sadržajno se nastavlja na »tematiku krvi i nagona« Josipa i Ivana Kozarca te Joze Ivakića, kojoj dodaje duhovnu dimenziju, a na formalnoj razini realističko pripovijedanje obogaćuje lirskim dionicama i tehnikom koja oponaša usmeno kazivanje. Napisala je i politički roman Hrast  (1942), koji nudi pregled zbivanja u Hrvatskoj od 1915. do početka II. svjetskog rata. Budući da se ne uklapa u dominantnu modernističku poetiku svojega doba, njezini su tekstovi uglavnom zaboravljeni. Dodatan je »ideološki« razlog prešućivanja njezinih tekstova i to što je svoja najvažnija djela objavila za NDH, zbog čega joj je književni rad bio zabranjen 1945–50. Objavila je i kratki, lokalpatriotski roman Ovim šorom, Jagodo (1975) te dvije knjige priča za mladež, Priču za Sveu i Karen (1967) i Legende (1969). Prevodila je s njemačkoga. Preminula je u Zagrebu, 7. XII. 1975).

Više o književnome djelu i percepciji Mare Švel-Gamiršek pročitajte u članku dr. Vladimire Rezo koji je objavljen u časopisu Hrašće (br. 40/2012).


❌

◀

▶

Pregled