Zbivanja

Matica hrvatska

Stvarnost i utopija

U okviru programa Hrvatska arhitektura danas 18. lipnja 2004. održana je tribina Etika i estetika. Na tribini su sudjelovali Krešimir Galović, Bernarda Silov i Davor Silov te Damir Blažević iz Platforme 981.

Program Hrvatska arhitektura danas

slika

Krešimir Galović smatra kako je pitanje odnosa etike i estetike u Hrvatskoj aktualno posljednjih dvadesetak godina, točnije od priprema za Univerzijadu, kada u sklopu dobrih arhitektonskih rješenja nastaje nekoliko spornih intervencija. Redizajn Trga bana Jelačića polazna je točka onoga što će se nazvati urbanom devastacijom, koja vrhunac doživljava 1995. uređenjem Preradovićeva trga. Upravo su devedesete godine prošloga stoljeća doba najvećega raskoraka između etike i estetike na hrvatskim prostorima.
Galović se osvrnuo i na posljednji u nizu slučajeva bespravne gradnje - Tomislava Galića, koji je bespravno izgradio čak 35 objekata na području Zadra i Kaštela. Uz pitanja koja se tiču funkcioniranja pravne države u slučajevima bespravne gradnje i opustošenja hrvatskoga prostora Galović se pita tko je objekte projektirao, čime dolazi do ključnog problema - etičnosti unutar same struke.
Damir Blažević predstavio je Platformu 981, u čijem je krugu interesa odnos etike i estetike. Primjeri izgradnje u Splitu i Zagrebu koje je Blažević predstavio najjasnije pokazuju kako izgrađenim objektima nedostaje javni prostor, komunalna infrastruktura te ostala potrebna socijalna struktura. Situacija u Hrvatskoj pokazatelj je kako dobar dizajn stambenoga prostora ne jamči i ostale uvjete potrebne za stanovanje te iz tog razloga smatra da je o estetici trenutačno irelevantno uopće govoriti.
Bernarda i Davor Silov estetiku definiraju kao pojavnost, dok je etika odnos čovjeka prema drugom čovjeku, okolišu, društvu, prirodi i samoj budućnosti. Primjer Zagreba pokazatelj je cjelokupne slike hrvatskoga stanja na području arhitektonskoga planiranja te tvrde kako planskog djelovanja nema i kako je slika o budućem izgledu gradova u Hrvatskoj još nejasna. Primjer dubrovačkoga ljetnikovca svojim je omjerom prirode i izgrađenih objekata savršena tipologija, koja bi se u svrhu stvaranja idealnih uvjeta za život trebala prenijeti na područje čitava jednog grada.
Na kraju izlaganja Bernarda i Davor Silov prikazali su dvije vizije arhitektonskih stambenih rješenja za 2050. godinu. Prvo se odnosi na izgradnju mosta koji sa svojih 350 metara raspona, 30 metara širine i 20 metara visine te sa svim gradskim sadržajima minimalno zadire u prirodu. Drugo je rješenje tipologija kružnoga niza koji obuhvaća četiri obiteljske kuće sa zajedničkim atrijem, gdje svaka ima vlastiti zeleni prostor, čime je maksimalno prožeta prirodom.



❌

◀

▶

Pregled