Petak, 26. studenoga 2004, u 10 sati, Palača Matice hrvatske i u 13,30 u prostorijama Tehničkoga muzeja, Savska cesta 18
Duša tehnikeOdjel tehničke kulture Matice hrvatske u suradnji s Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske, Hrvatskom zajednicom tehničke kulture i Tehničkim muzejem iz Zagreba 26. studenoga organizirao je stručni skup
Tehnika u Hrvatskoj.

Skup je pozdravnim riječima otvorio potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, ističući doprinose Matice na području tehničke kulture u 19. stoljeću, što je utjecalo na njezin budući razvoj, ponajprije putem knjiga koje je izdavala, što je tada bilo presudno. Danas je, istaknuo je Sučić, stanje za tehniku u Hrvatskoj dramatično, porazno i zadaća je svih nas da vidimo, da dobro promislimo što možemo učiniti kako bi se stanje promijenilo. Činjenica da su Hrvati uspjeli ostvariti visoko školstvo u teškim uvjetima, kao i izdavati knjige i raditi na izumima, trebala bi nas ohrabriti u ovim teškim okolnostima za tehniku. Naglašavajući da je vrijeme za iskorak, istaknuo je želju da skup pridonese tomu.

Zlatko Kniewald, predsjednik Akademije tehničkih znanosti, istaknuo je posebno zadovoljstvo što se skup održava upravo u Matici hrvatskoj, s obzirom na prinose koje je ona davala na tom području. Iako je sve oko nas danas rezultat tehnike, interes za nju pada, i to ne samo u nas nego i u svijetu, a to je kriza koja će biti očigledna tek kasnije. Razlog je to, istaknuo je Kniewald, da se dobro razmisli, a to će biti i dio zadatka skupa. Predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture Ante Markotić, kao zagovornik tehnike kao dijela sveukupne kulture, istaknuo ju je kao nacionalni resurs, što je Hrvatska zapostavila, a sukladno tomu zapostavio ju je i hrvatski školski sustav, tehnika je u Hrvatskoj marginalizirana. Ali, kao što je na kraju istaknuo, zanimanje za taj segment kulture ipak postoji.
Pročelnik Odjela tehničke kulture Matice hrvatske Zvonimir Jakobović kao zadaću skupa istaknuo je pronalaženje nečega dubljeg,
duše tehnike, sagledavanje tehnike sa raznih strana, od same struke pa do sociologije, od povijesti do suvremenosti.
POVIJEST TEHNIKE
Radni dio skupa započeo je skupinom priopćenja
Povijest tehnike, u sklopu kojega je Vladimir Muljević govorio o
Bogoslavu Šuleku, polihistoru i tehničaru, Dubravko Malvić o
Tehnici u djelovanju Matice hrvatske, a Zvonimir Jakobović o
Oton Kučeri, prvaku radija u Hrvatskoj.
Drugi dio stručnoga skupa započeo je otvaranjem izložbe
Snimiti nevidljivo, autora Miljenka Smokvine, o pokusima fizičara Ernsta Macha u Rijeci, u prostorima Tehničkog muzeja u Zagrebu, koji je uz Državni arhiv u Rijeci i njezin organizator.
U Tehničkom muzeju nastavljena su i stručna izlaganja, podijeljena u tri skupine. U prvoj,
Tehnika i kultura, Davor Fulanović govorio je o
Ulozi i značenju zagrebačkog Tehničkog muzeja u očuvanju i predstavljanju hrvatske tehničke baštine, Tomislav Krčmar o
Profesoru Boži Težaku i Tehničkom muzeju u Zagrebu, dok je Miljenko Lapaine za temu imao
Tehniku, a Igor Čatić
Kuda ide tehnika. U skupini priopćenja
Tehnika u školstvu i nakladništvu o
Tehnici i mladima govorio je Ante Markotić, Josip Boris Malinar izlagao je o
Razvoju nastave tehničke kulture u osnovnim školama u Hrvatskoj tijekom proteklih pola stoljeća, Zdenko Jecić o
Zastupljenosti tehnike u izdanjima Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, dok je o
Školskom sustavu - generatoru netehnološkog jalova mišljenja govorio Luka Majetić.
Posljednju skupinu izlaganja,
Tehnika u primjeni, započeo je Marin Hraste govoreći
O razvoju kemijskog inženjerstva, nastavio Miljenko Smokvina govoreći o
Riječkoj tvornici torpeda i svjetskoj industrijskoj revoluciji, Zvonko Benčić govoreći o
Živinu dobu učinske elektronike u Hrvatskoj 1949-1968, a završio Stanislav
Frangeš s Razvojem tehnike izrade topografskih karata u Hrvatskoj.
Antonija Vranić
(Vijenac br. 281, 9. prosinca 2004.) MALI RAZGOVOR: VLADIMIR MULJEVIĆ, ČLAN ORGANIZACIJSKOG ODBORA STRUČNOG SKUPA TEHNIKA U HRVATSKOJTehnička kultura ima budućnost Skup se organizira, kao jedna od aktivnosti, u povodu obilježavanja pedesete godišnjice Tehničkog muzeja u Zagrebu, a Matica hrvatska, odnosno njezin Odjel tehničke kulture, odlučio se uključiti u tu proslavu Odjel za tehničku kulturu Matice hrvatske 26. studenoga organizira stručni skup
Tehnika u Hrvatskoj, na kojem će se raspravljati o pojavnosti tehnike i njezine primjene u Hrvatskoj s više gledišta. Uz glavnog organizatora, Maticu hrvatsku, suorganizatori su Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Hrvatska zajednica tehničke kulture i Tehnički muzej u Zagrebu.
U povodu održavanja skupa razgovarali smo s jednim od članova organizacijskog odbora, istodobno jednim od najstarijih članova Matice hrvatske, Vladimirom Muljevićem.
S Obzirom na vaše bogato životno iskustvo i dug znanstvenički rad, kako ocjenjujete stanje tehničke kulture danas, možete li je usporediti s vremenom vaših početaka?
- Stanje tehničke kulture danas u mnogome je napredavalo zahvaljujući razvitku suvremene tehnike. U vrijeme kada sam ja počinjao, prije šezdesetak godina, mnoge tehničke grane, kao što su elektronika, automatizacija, televizija, računarstvo, digitalna fotografija, satelitska tehnika i mnoge druge, nisu ni postojale, a mnoge su tek započinjale svoj razvoj. Može se reći da su to bila vremena začetaka tehničke kulture.
Kao jedan od organizatora stručnog skupa koji će se održati u Matici hrvatskoj 26. studenoga, koji je bio povod njegova organiziranja?
- Skup se organizira, kao jedna od aktivnosti, u povodu obilježavanja pedesete godišnjice Tehničkog muzeja u Zagrebu, a Matica hrvatska, odnosno njezin Odjel tehničke kulture, odlučio se uključiti u tu proslavu.
Što znači organizacija ovakva skupa za Maticu hrvatsku?
- Djelovanje Matice hrvatske na području tehničkih znanosti započelo je još 1882. objavljivanjem knjige
Novovjeki izumi i trajalo je do početka tridesetih godina prošloga stoljeća. No, nažalost, tada prestaje svaki interes za tehničke znanosti i njihovu popularizaciju. Nadamo se da će ovaj skup i Odjel tehničke kulturu koji djeluje u Matici promijeniti to stanje.
Što očekujete od skupa?
- Predavanja koja će se u sklopu njega održati dat će priliku da se govori o našim najistaknutijim znanstvenicima, kao što su Bogoslav Šulek, Oton Kučera i Božo Težak, a bit će i prigoda za raspravu o mnogim temama vezanim za tehničku kulturu u Hrvatskoj. Svi referati na kraju će biti objavljeni u Zborniku.
Kakvu budućnost tehničke kulture vidite u Hrvatskoj?
- Postojanje i djelovanje Hrvatske zajednice tehničke kulture sa desetak tisuća članova, djelovanje Tehničkog muzeja u Zagrebu, koji godišnje posjeti više desetaka tisuća, ugavnom mladih i učenika, pokazuje da je tehnika dio suvremene kulture u Hrvatskoj, kao i u svijetu. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti posvećuje tehničkim znanostima odgovarajuću pažnju i brigu, a to u velikoj mjeri čini i Hrvatska akademija tehničkih znanosti. Golemu ulogu u razvijanju i širenju tehničkih znanja imaju svi tehnički fakulteti u Hrvatskoj. Stoga mislim da je budućnost tehničke kulture, kao sastavnoga dijela suvremene kulture, u Hrvatskoj zajamčena.
Razgovarala Antonija Vranić
(Vijenac br. 280, 25. studenoga 2004.) Na skupu će se raspravljati o pojavnosti tehnike i njezine primjene u Hrvatskoj s više gledišta: stručnog, kulturnog, gospodarskog, odgojnog, povijesnog, sociološkog, interdisciplinarnog i drugih gledišta, a prema prijedlozima sudionika.
Oton Kučera uz svoj stari instrument koji se
danas nalazi u Tehničkom muzeju u ZagrebuSkup organizira Matica hrvatska (MH), a suorganizatori su skupa Akademija tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ), Hrvatska zajednica tehničke kulture (HZTK) i Tehnički muzej u Zagrebu (TMZ). Skup se organizira u sklopu obilježavanja 50. godišnjice Tehničkoga muzeja.
Organizacijski odbor skupa
Tehnika u Hrvatskoj prošireni je Izvršni odbor Odjela tehničke kulture Matice hrvatske, u sastavu:
mr. sc. Zvonimir Jakobović, predsjednik
Dubravko Malvić, tajnik
Josipa Dragičević, dipl. kroat., član, tajnica MH za Grad Zagreb
prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, član, glavni tajnik HATZ
prof. dr. sc. Ante Markotić, član, predsjednik HZTK
prof. emer. dr. sc. Vladimir Muljević, član
Božica Škulj, dipl. ing., član, ravnateljica TMZ
Skup je održan u Zagrebu, u petak
26. studenoga 2004, u dva dijela. Prvi dio, s početkom u
10 sati, održan je u palači Matice hrvatske (Strossmayerov trg 4), a drugi dio, s početkom u
13:30 sati u prostorijama Tehničkoga muzeja
(Savska c. 18).
Svi će poslani referati biti objavljeni u Zborniku, a priopćenja će se odvijati prema rasporedu:
1. dio - palača Matice hrvatske, 26. studenoga 2004, u 10 satiOtvaranje skupa, pozdravne riječi
Skupina priopćenja
Povijest tehnike Vladimir Muljević,
Bogoslav Šulek, polihistor i tehničar Dubravko Malvić,
Tehnika u djelovanju Matice hrvatske Zvonimir Jakobović,
Oton Kučera – prvak radija u Hrvatskoj2. dio - prostorije Tehničkoga muzeja, 26. studenoga 2004, u 13:30 satiOtvaranje izložbe
Snimiti nevidljivo, autora Miljenka Smokvine, u organizaciji Tehničkoga muzeja u Zagrebu i Državnoga arhiva u Rijeci
Skupina priopćenja
Tehnika i kultura Davor Fulanović,
Uloga i značenje zagrebačkoga Tehničkog muzeja u očuvanju i predstavljanju hrvatske tehničke baštine Tomislav Krčmar,
Profesor Božo Težak i Tehnički muzej u Zagrebu Miljenko Lapaine,
Tehnika Igor Čatić,
Kuda ide tehnika Skupina priopćenja
Tehnika u školstvu i nakladništvu Ante Markotić,
Mladi i tehnika Josip Boris Malinar,
Razvoj nastave tehničke kulture u osnovnim školama u Hrvatskoj tijekom proteklih pola stoljeća Luka Majetić,
Školski sustav – generator netehnološkoga jalova mišljenja Renata Marinković,
Uloga tehnike u kvalitetnom obrazovanju Zdenko Jecić,
Zastupljenost tehnike u izdanjima Leksikografskoga zavoda Miroslav KrležaSkupina priopćenja
Tehnika u primjeni Marin Hraste,
Razvoj kemijskog inženjerstva Miljenko Smokvina,
Riječka tvornica torpeda i svjetska industrijska revolucija Zvonko Benčić,
Živino doba učinske elektronike u Hrvatskoj 1949 - 1968. Stanislav Frangeš,
Razvoj tehnike izrade topografskih karata u Hrvatskoj Branimir Molak,
U Hrvatskoj nema ni valjanih bilanci energijeRasprava
Zatvaranje skupa