Od Betulije do Sigeta: prostor i vrijeme u hrvatskoj epici 16. stoljeća

Kristina Grgić rođena je 1978. u Bihaću (Bosna i Hercegovina). Završila je studij anglistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od rujna 2007. radi kao znanstvena novakinja na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pri Katedri za komparativnu povijest hrvatske književnosti.Marulićeva Judita i Karnarutićevo Vazetje Sigeta grada dva su paradigmatska epska teksta koja po izboru i obradi epske teme zauzimaju osobito mjesto u hrvatskoj i europskoj književnosti 16. stoljeća. Dok početkom stoljeća Marulić obrađuje događaj iz biblijske povijesti, stvorivši uzoran ep kakav će se u europskoj književnosti pojaviti tek nekoliko desetljeća poslije, potkraj stoljeća Karnarutić opjevava suvremeni povijesni događaj, odabravši temu neuobičajenu u onodobnoj epskoj književnoj praksi. Usporedba Marulićeva i Karnarutićeva pripovjednoga svijeta sa stajališta njihovih epskih kronotopa pritom pokazuje kroz koje je mijene prošao hrvatski epski model tijekom 16. stoljeća, odražavajući poetičke i svjetonazorske promjene koje su nastupile u istome razdoblju.

Voditelj Salona Matice hrvatske Vladimir Šeput