Gordan Ravančić: Vlast Frankapana u Vinodolu u svjetlu Christallerove teorije

Unutrašnji ustroj srednjovjekovnih vinodolskih gradova određen je njihovom povijesnom funkcijom i prostornim/topografskim smještajem na kasnoantičkom putu koji je vodio od Trsata (antička Trsatica) do Senja (antička Senia). Geografski smješten na samu rubu hrvatske ranosrednjovjekovne države, Vinodol je zadržao poseban status unutar Kraljevstva sve do razvijenoga srednjega vijeka. No i tada – kao što svjedoči Vinodolski zakon – posebnosti unutrašnjeg ustroja te mikroregije nije bilo lako izbrisati. Čini se da su upravo međuodnosi vlasti i vlasništva bili kamen spoticanja između novoga gospodara i gradskih zajednica Vinodola, koje su ljubomorno čuvale svoju osobitu organizaciju. Razlozi te posebnosti već dugi niz godina predmet su historiografskih rasprava, a neke odgovore o posebnostima i uklapanju Vinodola u feudalno Kneštvo Krčkih može pružiti i tzv. teorija središnjih mjesta Waltera Christallera.Gordan Ravančić (1972) diplomirao je jednopredmetnu povijest 1996. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te potom 1997. stekao status Master of Arts in Medieval Studies na Central European University u Budimpešti (Mađarska). Godine 1999. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu magistrirao je s temom Život u krčmama u kasnosrednjovjekovnom Dubrovniku, a 2006. i doktorirao s temom Kuga u Dubrovniku 1348-1349. Od 1998. radi u Hrvatskom institutu za povijest, a od iste školske godine i predaje na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Suradnik je na nekoliko izdanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža te autor nekoliko osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika. Istraživački su mu interes teme društvene povijesti srednjega vijeka i povijest gradova.